Za dječiji dodatak navodno traže i etničku pripadnost

Oni koji traže dječiji dodatak moraće u Zahtjevu da navedu i etničku pripadnost djeteta, podijelili su informaciju pojedini korisnici na društvenim mrežama, piše Pobjeda.

Informacija sa obrascem koji nema validne stavke dijeljen je na Tviteru i Fejsbuku, uz komentare da se time krši zakon i traže podaci koji nemaju veze sa ostvarivanjem prava na dječji dodatak.

U Zahtjevu za ostvarivanje prava na dodatak za djecu, koji kruži internetom, pored rubrike “državljanstvo”, između ostalog, stoji i rubrika “etnička pripadnost”.

formular

Iz Podgoričkog centra za socijalni rad tvrde da zvanični Zahtjev  za ostvarivanje prava zа dodatak za djecu nе sadrži tu stavku.

„Formulari se nalaze na našem sajtu, što se može i provjeriti“, rekla je Pobjedi direktorica Centra za socijalni rad Marija Popović.

Na sajtu Centra za socijalni rad, među dostupnim obrazcima zahtjeva, nalazi se i onaj koji roditelji treba da preuzmu, popune i predaju od 1. septembra kako bi mogli da za njihovo dijete ostvare pravo na dječji dodatak.

U tom obrascu, piše Pobjeda, nema ništa sporno, pa postoji mogućnost da je na društvenim mrežama dijeljen dokument koji je, ili prepravljen, ili je riječ o starom obrazcu koji je korigovan prije nekoliko godina.

Prema riječima predsjednika Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka Muhameda Đokaja, zvanično dostupan obrazac koji se nalazi na sajtu Centra za socijalni rad je validan i ne sadrži sporne stavke.

“Ukoliko se, međutim, potvrdi da su građani prilikom ostvarivanja ovog prava dobili ili pronašli dostupan drugačiji obrazac, ohrabrujem ih da se obrate Agenciji, budući da bi takav sadržaj bio neodgovarajući”, rekao je on Pobjedi.

U konkretnom slučaju, ako bi obrazac sadržao stavku o etničkoj pripadnosti, bilo bi to kršenje zakona.

Evo nekih prava koja bi u ovom slučaju mogla biti prekršena:

Član 46, st. 2 Ustava garantuje pravo svakome da se ne izjasni o svojim vjerskim i drugim uvjerenjima.

Pravo da se ne izrazi nacionalna pripadnost je izričito garantovano Ustavom Crne Gore, kao i Poveljom o ljudskim i manjinskim pravima državne zajednice Srbija i Crna Gora koja je na snazi.

Član 34, stav 3 Ustava Crne Gore kaže: ”Niko nije obavezan da se izjašnjava o svom mišljenju, vjeri i nacionalnoj pripadnosti.”

Član 48, st. 2 Povelje: ”Niko nije dužan da se izjašnjava o svojoj nacionalnoj pripadnosti”.

Leave a Reply

@crnagoravijesti
Get it on Google Play