Četiri razloga zašto Vladimir Putin neće pokrenuti nuklearni napad

Foto: Profimedia

Posljednjih nedjelja sve više se raspravlja o mogućnosti nuklearne eskalacije nakon brojnih ruskih prijetnji o potencijalnom korišćenju nuklearnog oružja. Ruski predsjednik Vladimir Putin je čak naglasio da ove prijetnje nijesu blef.

Portal 1945 je analizirao koliko su ozbiljne prijetnje ruskog lidera, navodeći da Putin ovakvim izjavama samo želi da prestraši Zapad s ciljem da prestane da pomaže Ukrajini.

Navode da postoje četiri ključna razloga zašto Putin neće posegnuti za nuklearnim oružjem.

Šta bi uopšte bila meta?

Jedan od glavnih problema je da nema očite mete na kojoj bi Putin mogao upotrijebiti nuklearno oružje. Čak bi i malo bojno ili taktičko nuklearno oružje – snage manje od pet kilotona – imalo goleme razorne učinke. Došlo bi i do ogromnog geopolitičkog odgovora.

Ukrajinska vojska nije dovoljno koncentrisana na jednom mjestu da bi zaslužila toliku udarnu moć. Rusko-ukrajinska fronta dugačka je stotinama milja, a borci su raspoređeni po cijeloj jugoistočnoj Ukrajini. Rusi mogu ciljeve u Ukrajini pogoditi i konvencionalnim oružjem.

Ne postoji niti očiti infrastrukturni cilj. Ukrajinski saobraćajni čvorovi – putne i željezničke razmjene, mostovi – teško da zaslužuju tako razornu snagu.

Postoji mogućnost napada nuklearnim oružjem na određeni grad, pri čemu bi stradao velik broj civila. No, u tom slučaju bi globalna reakcija bila golema. NATO bi vjerovatno ušao u rat direktno nakon onoga što bi se mnogima činilo kao nuklearni genocid. Takva povratna reakcija zasigurno ne bi pomogla Rusiji na bojnom polju.

Bi li nuklearni udar nadmašio golemu globalnu reakciju?

Niko ne zna kako bi svijet odgovorio na takav udar, ali bi Rusija gotovo sigurno izgubila mlaku podršku koju sada ima u Kini, Indiji i na globalnom jugu. Nuklearni napad prestrašio bi čak i najokorjelije antizapadne režime.

Odgovor demokratskog svijeta bio bi žestok. Rusija bi se suočila s ekstremnim ekonomskim sankcijama – bila bi potpuno izbačena iz sastava SWIFT, uslijedilo bi oduzimanje imovine u inostranstvu, protjerivanje njenih državljana i tako dalje. NATO bi vjerovatno intervenisao u vazduhu i na moru, uvodeći zone zabrane leta.

U slučaju da Rusija upotrijebi nuklearno oružje na nekom ukrajinskom gradu, NATO bi se mogao i direktno uključiti u ovaj sukob.

Ruska vojska mogla bi biti pogođena

Da bi nuklearno oružje na bojnom polju značajno promijenilo tok rata, moralo bi se koristiti u blizini borbi, a to bi značilo da bi i dio ruskih vojnih jedinica bio izložen posljedicama eksplozije. Dosadašnji slabi učinci ruske logistike sugerišu da njihove jedinice vjerovatno nemaju zaštitnu opremu za djelovanje na ozračenom bojištu.

Dakle, nova ruska regrutna vojska koja već ima probleme i s moralom dezerterstvom bila bi izložena radijaciji, a možda i samom udaru ako bi bili dovoljno blizu. To bi gotovo sigurno pogoršalo već postojeće probleme unutar ruske vojske.

Ukrajina vjerovatno ne bi odustala

Nuklearni udar vjerovatno ne bi snažno uticao na volju Ukrajinaca da nastave da se bore. Osim toga, bombardovanje protivnika da bi ga se natjeralo na predaju ima lošu evidenciju uspjeha.

Učinci taktičkog udara bili bi ograničeni na pogođenu regiju i vjerovatno ne bi natjerali Kijev na sklapanje mira. S druge strane, veliki ili strateški napad na grad, s velikim žrtvama i razaranjem, mogao bi natjerati preostalo ukrajinsko vođstvo da odustane, ali onda bi NATO vjerovatno ušao u rat nakon takvog strateškog udara.

Ukratko, ne postoji jasan put prema kojem bi nuklearni udar – uključujući oštru globalnu reakciju koju bi izazvao – povećao izglede Rusije da dobije rat, piše dr. Robert E. Kelly, profesor međunarodnih odnosa na Odsjeku za političke znanosti na Nacionalnom univerzitetu Pusan.

Izvor: N1 Zagreb

Pridruži se Telegram zajednici

Leave a Reply