Razmišlja se o promjeni načina ocjenjivanja đaka

Sistem ocjenivanja u obrazovnim sistemu Crne Gore bi mogao biti promijenjen i o tome se razmišlja ali se, kako je kazala direktorica Ispitnog centra Dragana Dmitrović, ne može odraditi na brzinu.

Dmitrović je, kao jedan od modela koji bi se mogao primijeniti, navela onaj koji bi proizašao iz ravnoteže sadašnjeg sumativnog i onog kojem se teži – formativnnog vrednovanja postignuća učenika.

U školskoj praksi, sumativna ocjena treba da predstavlja zbir cjelokupnog angažovanja učenika, a ova ocjena se zapravo izvodi na osnovu formativnog ocjenjivanja. Sumativno ocjenjivanje pokazuje koliko je učenik do određenog trenutka naučio, odnosno koje je kompetencije razvio.

Formativno ocjenjivanje je redovno i plansko prikupljanje podataka o napredovanju učenika u toku samog procesa sticanja znanja. Za razliku od sumativne ocjene koja je usmejrena na rezultate, formativno ocjenjivanje je vrednovanje samog procesa učenja.

Dmitrović je, u online intervjuu Roditelji pitaju, koji Udruženje Roditelji i agencija MINA realizuju u okviru projekta Roditelji između činjenica i mišljenja, kazala da profesori ponekad namaju dovoljno vremena da u učionici ocijene i naprave kompletnu provjeru znanja učenika.

Ona je podsjetila da je ocjenjivanje propisano pravilnikom, tako da se profesori moraju pridržavati normi i ocjenjivati učenike na klasifikacionim periodima.

Jedan od zaključaka nedavno objavljene Analize obrazovanja od 2015-2020. godine je da je ocjenjivanje učionici ozbiljan problem u obrazovnom sistemu u Crnoj Gori.

Prema mišljenjima intervjuisanih, ocjenjivanje u učionicama bilo je najzanemarenije područje u okviru dosadašnjih obrazovnih reformi. Sugeriše se da se uvede formativno ocjenjivanje, umjesto prenaduvanih sumativnih ocjena.

Dmitrović je, govoreći o sugerisanju da se uvede formativno ocjenjivanja, kazala da je to tema o kojoj se razmišlja, da nije novina i da je Zavod za školstvo napravio priručnik ocjenjivanja u funckiji razvoja i unapređivanja nastave i učenja.

„Jeste to jedan dobar model, međutim možda najbolje bilo naći ravnotežu između sumativnog i formativnog ocjenjivanja. A onda moguće i revidirati neka zakonska rješenja, ali to ostavljamo kreatorima politike“, navela je Dmitrović.

Upitana da li smatra da bi se trebalo vratiti na način ocjenjivanja na dva klasifikaciona perioda, jer se pojedini nastavnici često žale da je način ocjenjivanja kakav sada funkcioniše na kraju tromjesečja bespotreban, Dmitrović je kazala da bi, ako bi se primijenilo formativno ocjenjivanje.

„Ako bi došlo do toga, onda bi se morao revidirati nacionalni okvir ocjenjivanja, a o je opet proces. Ako se suoče razmišljanja, iskustva, praksa, onda bi se mogao naći najbolji zajednički model“, kazala je Dmitrović.

Ona nije željela da prejudicira rezultate PISA testiranja crnogorskih učenika u toku prošle godine jer su tajni do dana objavljivanja, ali se nada da bi mogli biti bolji u odnosu na prethodne, kao što je bio slučaj 2018. godine kada je napravljen određeno pomak u odnosu na 2015.

Kako je kazala, rezultati tog testiranja možda nijesu uvijek najrealniji, jer učenici nekad i ne završe kompletan test, prešlo se i na digitalnu formu, ali da su definitivno upotrebljivi.

Na pitanje da li je broj đaka sa priznanjem Luča realan i odgovara li rezultatima koje pokazuju i PISA testiranja, Dmitrović je rekla da je to pitanje za sve subjekte u obrazovanju.

„Na PISA testiranju nema ocjenjivanja i postavlja se pitanje motivacije učenika, koliko se uključe da urade taj test“, pojasnila je Dmitrović.

Dmitrović je, odgovarajući na pitanje da li u crnogorskom sistemu radi neka analiza postignuća učenika koji su imali Luču u kasnijem školovanju, rekla da misli da to sprovode škole ali da je to njihov individualni pristup.

„Možda bi to mogla da bude sistemska obaveza propisana zakonskom regulativom“, smatra Dmitrović.

Ona je kazala da su eksterni testovi uvijek predmet analize na nivou institucija, škola, sistema.

„Što se tiče eksternih testiranja na kraju devetog razreda, to sastavljaju najbolji i najstručniji predmetni profesori iz osnovnih i srednjih škola“, navela je Dmitrović.

Ona je rekla da je kod maturskih ispita situacija drugačija od školske 20/21 godine i predmetne komisije sastavljaju testove koje predlaže Ispitni centar.

Dmitrović je naglasila da se nada da će svi shvatiti da je najvažnije znanje, a ne ocjena.

Upitana o komentarima da se dešavalo da se na testovima pojavljuju oblasti koje djeca nijesu obrađivala u toku školovanja, Dmitrović je rekla da se ne može govoriti o tome kao pravilu već izuzetku.

„Desilo se u doba korone, jer znate da se nastavni plan i program sprovodi jedinstveno, međutim nastavnik ima mogućnost da napravi raspored nastavnih jedinica na mjesečnom niovu i dešavalo se da neka škola neku oblast realizuje, a neka ne“, dodala je Dmitrović.

Kako je objasnila, škole u neposrednoj komunikaciji sa Ispitnim centrom odmah to riješe, jave i nakon toga Centar uradi uputstvo kojim definiše takvu situaciju.

Dmitrović je, govoreći o prijemnom ispitu za upis u srednje škole, kazala da o tome možda treba razmišljati, ali da misli da je polumaturski dobar instrument.

U okviru projekta Roditelji između činjenica i mišljenja, koji finansiraju Evropska unija u Crnoj Gori i Programska kancelarija Savjeta Evrope u Podgorici, udruženje Roditelji i agencija MINA će se baviti temama iz oblasti obrazovanja, koje treba da pomognu roditeljima da steknu jasniju sliku o problemima na koje često ukazuju.

Izvor: Portal Analitika

Leave a Reply

@crnagoravijesti
Get it on Google Play