Iznenađujuća nutricionistička otkrića iz 2022. godine

Tokom 2022. doživjeli smo mnoga iznenađenja kada su u pitanju naučna istraživanja na polju zdravlja i ishrane.

Prošla godina bila je puna naučnih otkrića koja su direktno uticala na naš pristup ishrani, pa smo mislili da bi bilo dobro prisjetiti se onih koja su najviše iznenadila, piše Eat This, Not That.

Beta karoten je povezan sa povećanim rizikom od srčanih bolesti

Beta karoten, narandžasti pigment koji se nalazi u hrani kao što su bundeva, dinja i šargarepa, često se koristi kao dodatak za zdravlje očiju, imunitet i zdravlje kože. Međutim, nedavno istraživanje objavljeno u Journal of the American College of Cardiology otkrilo je šokantnu istinu o ovom pigmentu.

Ova studija proučavala je efekte uobičajenih dodataka ishrani poput omega-3 masnih kiselina, magnezijuma i beta karotena.

Nažalost, otkrili su da su suplementi napravljeni s beta karotenom zapravo povezani sa povećanim rizikom od smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti. Iako je razlog za ovo otkriće još uvijek uveliko nepoznat, stručnjaci predlažu da se klonite ovog dodatka ishrani.

Omega-3 kiseline smanjuju rizik od Alchajmerove bolesti za 49 odsto

Opšte je poznato da omega-3 masne kiseline pomažu u kognitivnom zdravlju, naročito kada se radi o smanjenju rizika od Alchajmerove bolesti ili demencije.

Iako se omega-3 masne kiseline obično konzumiraju u hrani poput masne ribe ili raznih orašastih plodova i sjemenki, mogu da se uzimaju i u obliku dodataka ishrani.

Iako su mnogi ljudi svjesni da omega-3 masne kiseline mogu da pomognu kada je u pitanju kognitivno zdravlje, neki možda nisu shvatili koliko ovaj suplement može da pomogne, sve dok nova istraživanja nisu objavljena prošle godine.

Studija, koja je objavljena u časopisu Nutrients u maju 2022., otkrila je da su ljudi koji su imali veće količine omega-3 masnih kiselina u svom organizmu, imali nevjerovatnih 49 odsto manju vjerovatnoću da će razviti Alchajmerovu bolest. Ovo je svakako uvjerljiv argument za kupovinu dodatka omega-3 masnih kiselina.

Biljne zamjene za meso pružaju najniži kvalitet proteina

Oni koji se hrane biljnom ishranom mogli bi da budu šokirani kada saznaju da se mnoge biljne zamjene za meso smatraju jednima od najmanje kvalitetnih dostupnih proteina.

Prošle godine su istraživači uporedili običnu piletinu sa pljeskavicama od soje. Otkrili su da, iako je lažna piletina sastavljena od 24 odsto proteina, ljudske ćelije nisu apsorbovale protein tako dobro kao kod obične piletine.

Ova otkrića su značajna za one koji ne jedu meso, jer to znači da će možda morati da ulože više truda da u svoju ishranu unesu visokokvalitetne proteine ​​od onih koji jedu meso.

Nezdrava ishrana može da poveća rizik od smrtonosne bolesti,  čak i ako vježbate

Lako je pretpostaviti da ako se ne hranite zdravo, to možete da nadoknadite vježbanjem. Međutim, prošle godine su istraživači otkrili da nezdrava ishrana može da poveća rizik od smrti od kardiovaskularnih bolesti ili kancera, čak i ako redovno vježbate.

Studija, koja je objavljena u British Journal of Sports Medicine, zaključila je da su zdrava ishrana i redovno vježbanje jednako važni za smanjenje rizika od smrti.

Ovo je značajno za ljude koji su pretpostavili da moraju da se usredsrede na samo jedan aspekt svog zdravlja.

Ispijanje dvije do tri šoljice kafe dnevno može da vam produži život

Rasprava o tome da li je kafa „zdrava“ ili nije uvijek je aktuelna. Utvrđeno je da ispijanje umjerenih količina kafe pomaže u poboljšanju kognitivnog zdravlja i čak smanjuje rizik od demencije i Alchajmerove bolesti, kao i da potencijalno pomaže u poboljšanju crijevnog mikrobioma.

Ali, poznato je i da kafa remeti san, izaziva napade panike, pa čak i dovodi do problema sa srcem kod onih koji imaju problema sa krvnim pritiskom.

Zbog mješovitih informacija o kafi i njenom uticaju na zdravlje, bilo je prilično šokantno saznati da ispijanje dvije do tri šoljice kafe dnevno zapravo može da smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti i kao i da može da produži životni vijek.

European Journal of Clinical Nutrition objavio je ove nalaze u septembru ove godine i ne samo da je bilo šokantno pomisliti da vam kafa zapravo može pomoći da živite duže, već i da je količina od dvije ili tri šoljice ono što može da vam pomogne.

Mediteranska ishrana možda i ne smanjuje rizik od demencije

Mediteranska ishrana već se dugo reklamira kao način za poboljšanje kognitivnog zdravlja i funkcionisanja mozga zbog visokog udjela zdravih masnoća i cjelovite hrane bogate vlaknima, a često se o njoj raspravlja i kao o preporuci za smanjenje rizika od Alchajmerove bolesti i demencije.

Međutim, u oktobru prošle godine, istraživači su proučavali efekte ove ishrane na odrasle i nisu mogli da pronađu vezu između mediteranske ishrane i smanjenja rizika od demencije.

Ovi nalazi, zasnovani samo na jednoj studiji, nisu dovoljni da se potpuno diskredituju moguće dobrobiti mediteranske ishrane. Ali ovaj zaključak je svakako bio šokantan za one koji su vjerovali u ovaj način ishrane, prenosi N1 Zagreb.

Izvor: N1

Leave a Reply

@crnagoravijesti
Get it on Google Play