Većina ljudi teško ustaje iz kreveta, ali nekima je to mnogo teže jer pate od stanja zvanog disanija.
Nije lako odvojiti se ujutru od tople posteljine, s tim što je nekima taj čin ustajanja znatno teže pada. U pitanju može da bude rijetko stanje zvano disanija.
Šta je disanija?
Najčešće se opisuje kao stanje koje podrazumijeva da je teško ustati iz kreveta. Oni koji pate od disanije teško ustaju iz kreveta, a stanje je puno ozbiljnije od same pospanosti.
Čak i ako su oboljeli spavali satima duže od preporučenog vremena, i dalje im je teško da napuste krevet. Takođe će osećati čežnju za svojim krevetom i povratkom u njega kad ga napuste.
Da li je to stanje stvarno?
Disanija još nije priznata kao formalno stanje, ali to je izraz koji medicinski stručnjaci povremeno koriste. Oni koji pate od disanije obično imaju ozbiljno mentalno stanje, poput depresije.
Osim depresije, postoji povezanost s tugovanjem, problemima sa štitnom žlijezdom, srčanim bolestima i poremećajima spavanja.
Postoji velika razlika između disanije i klasičnog umora. Mnogi ljudi su umorni i iscrpljeni kad im ujutru alarm zazvoni, ali to ne znači da imaju disaniju.
Umjesto da se osećaju umorno i frustrirano idejom o napuštanju kreveta, oni koji imaju disaniju osećaće se pod stresom, teskobno ili čak oslabljeno zbog same pomisli da treba da ustanu iz kreveta.
Kako se liječi?
Iako ne postoji službeno liječenje ili lijek za one koji pate od disanije, postoje neki mali koraci koji se mogu preduzeti kako bi se smanjili simptomi.
Korišćenje aplikacija za ciklus spavanja, odlazak na spavanje znatno ranije od uobičajenog ili čak korišćenje različitih alarma moglo bi vam pomoći da ustanete iz kreveta.
Kada je vrijeme da posjetite ljekara?
Ako ste zabrinuti za svoje zdravlje, razgovarajte sa ljekarom. Ne morate čekati da simptomi postanu ekstremni. Budući da disanija može da bude simptom nekih drugih zdravstvenih stanja, važno je razgovarati s ljekarom ako osjetite neki od sledećih simptoma:
– otežano disanje ili bol u grudima
– jaka glavobolja, bol u stomaku, bol u leđima ili bol u karlici
– misli o samopovređivanju ili povređivanju drugih
Kako bi otkrio šta prouzrokuje vašu disaniju, ljekar vas može pitati o:
– istoriji bolesti, uključujući ljekove i suplemente koje uzimate
– istoriji bolesti vaše porodice
– drugim simptomima koje imate
– svakodnevnom snu, vježbama i navikama u ishrani
– stresu i nedavnim promjenama u vašem životu
Zavisno od vaših simptoma, ljekar može da zatraži i analizu krvi, urina, laboratorijske ili druge testove koji pokazuju koliko dobro radi vaše srce. Takođe vas može uputiti na pregled kod specijaliste.
Izvor: N1
