Evo šta je sve usvojeno na današnjoj sjednici Vlade

Vlada je na danas održanoj, 36. sjednici kojom je predsjedavao predsjednik dr Dritan Abazović, usvojila Informaciju o zagađenju vazduha u Pljevljima i Sjevernoj zoni kvaliteta vazduha. Cijeneći neprihvatljivim dalje odlaganje rješavanja višedecenijskog problema zagađenja vazduha u Pljevljima i sjevernoj regiji, Vlada je donijela zaključke koji su usmjereni ka iznalaženju sistemskog i dugoročno održivog rješenja ovog pitanja. U tom kontekstu, zadužena su ministarstva kapitalnih investicija i ekologije, prostornog planiranja i urbanizma da pripreme predlog odluke o proglašenju javnog interesa za projekat toplifikacije Pljevalja. U cilju unapređenja kvaliteta vazduha, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma zaduženo je da formira Operativni tim za sprovođenje kratkoročnih i dugoročnih mjera za smanjenje zagađenja vazduha u Sjevernoj zoni, a u čijem sastavu će biti zastupljeni predstavnici resornog Ministarstva, Agencije za zaštitu životne sredine, Instituta za javno zdravlje, Centra za ekotoksikološka ispitivanja, Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, Uprave za inspekcijske poslove, EKO-fonda, Elektroprivrede, Zajednice opština i nevladinih organizacija. Kako bi se omogućilo efikasnije i neposredno djelovanje ekološke inspekcije, Vlada je usvojila i Zahtjev za davanje saglasnosti za popunu radnog mjesta Ekološki inspektor III sa mjestom rada u Pljevljima, koje nije predviđeno Kadrovskim planom Uprave za inspekcijske poslove za 2023. godinu.

Donijeta je Uredba o izmjenama i dopuni Uredbe o viznom režimu. Crna Gora je u potpunosti okrenuta i posvećena evropskoj integraciji kao svom ključnom vanjskopolitičkom prioritetu i, u skladu sa tim opredjeljenjem, izmjene i dopuna Uredbe obezbjeđuju usklađivanje vizne politike Crne Gore sa EU, kao i harmonizaciju domaćeg zakonodavstva i prakse sa standardima EU.

Sa liste država čiji državljani mogu ulaziti, prelaziti preko teritorije i boraviti u Crnoj Gori do 90 dana, sa važećom putnom ispravom izdatom od nadležnih organa tih država, bez vize izbrisana je Republika Kuba. Na ovaj način Crna Gora odgovorno ispunjava obaveze koje ima u procesu pristupanja EU. Izbrisan je i član kojim je bilo dozvoljeno da strani državljani sa boravišnom dozvolom u Ujedinjenim Arapskim Emiratima mogu bez vize da uđu u Crnu Goru i u njoj borave do 10 dana, što je motivisano potrebom harmonizacije domaćeg zakonodavstva sa pravnim tekovinama EU. Takođe, nakon izlaska Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Evropske unije, ukazala se potreba da se član 10 dopuni i proširi i na imaoce važećih putnih isprava te zemlje, izdatih na osnovu Konvencije o pravnom položaju izbjeglica iz 1951. godine ili Konvencije o pravnom položaju lica bez državljanstva iz 1954. godine, kao i posebnih putnih isprava za strance, da mogu ulaziti, prelaziti preko teritorije i boraviti u Crnoj Gori do 30 dana, bez vize. Članu 12a, kojim je propisano da predstavnici stranih diplomatsko-konzularnih predstavništava koja na nerezidentnoj osnovi pokrivaju Crnu Goru, mogu ulaziti, prelaziti preko teritorije i boraviti u Crnoj Gori bez vize do 90 dana, dodata su i DKP-a koja pokrivaju Crnu Goru iz Republike Albanije, čime je izjednačen njihov status u pogledu obaveze prethodnog pribavljanja viza.

Vlada je donijela Odluku o uvođenju međunarodnih restriktivnih mjera utvrđenih odlukama Savjeta Evropske unije 2019/1894/ZVBP od 11. novembra 2019. godine, 2020/275/ZVBP od 27. februara 2020. godine, 2020/1657/ZVBP od 6. novembra 2020. godine, 2021/1966/ZVBP od 11. novembra 2021. godine i 2022/2186/ZVBP od 8. novembra 2022. godine, s obzirom na neovlašćene aktivnosti bušenja koje Turska sprovodi u istočnom Sredozemlju.

Donijeta je Odluka o izmjeni Odluke o preduzimanju privremenih mjera usljed pojave epidemije zarazne bolesti COVID-19 od većeg epidemiološkog značaja, kojom se važenje postojećih epidemiološkim mjera produžava do 27. januara 2023. godine.

Vlada je donijela Program monitoringa površinskih i podzemnih voda za 2023. godinu. Donošenjem Programa monitoringa postiže se konkretan cilj, a to je zaštita voda, odnosno sprečavanje, kontrola i smanjenje zagađivanja voda radi postizanja dobrog statusa voda. Budžetom Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju za 2023. godinu, za realizaciju Programa monitoringa površinskih i podzemnih voda za 2023. godinu, su odobrena sredstva u iznosu od 154.499 eura. Kako se navodi u materijalu, sa očekivanih 50 lokacija za monitoring podzemnih vodnih tijela, opšta gustina mjesta za osmatranje na teritoriji Crne Gore iznosiće jedan objekat na 282 km2, a u zavisnosti od dobijenih rezultata kvantiteta i kvaliteta vode utvrdiće se koje od lokacija treba da se uvrste u nadzorni, a koje u operativni monitoring.

Usvojena je Informacija o izrađenoj Studiji o potrebi formiranja robnih rezervi u Crnoj Gori sa predlogom za izradu dvije dodatne studije koje će razraditi sistem funkcionisanja Agencije za strateške rezerve Crne Gore. Na sjednici je istaknuto da se nakon prezentacije Studije, u decembru 2022. godine, i brojnih nedoumica na koje je ukazano, stvorila potreba za izradom dodatnih analiza i elaborata – studija koje treba da kreatorima politike otklone nedomice u pogledu stvaranja operativnih pretpostavki za realizaciju osnivanja Agencije i funkcionisanja sistema robnih rezervi u Crnoj Gori. U tom smislu, potrebno je izraditi dvije studije: Detaljna analiza skladišnih kapaciteta za smještaj ljekova i medicinskog materijala i Razrada modela operacionalizacije strateških rezervi sa aspekta osnivanja, kadrovskih kapaciteta – zakonske regulative Agencije za strateške rezerve Crne Gore, obje sa jasnim definisanim projektnim zadacima.

Vlada je izdala Urbanističko – tehničke uslove za izradu tehničke dokumentacije za izgradnju objekta za proizvodnju električne energije iz obnovljivih resursa – solarne elektrane, po zahtjevu „SUN HORIZON“ d.o.o. Podgorica, a u skladu sa članom 218c Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata („Službeni list Crne Gore“, br. 64/17, 44/18, 63/18, 82/20 i 86/22) i članom 2 Pravilnika o bližim kriterijuma za ocjenu zahtjeva za izdavanje urbanističko – tehničkih uslova za izgradnju objekata za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora sunca i drugih obnovljivih izvora („Službeni list Crne Gore“, br.114/22). Kako se navodi u informaciji, lokacija za izgradnju predmetnog objekta se nalazi u zahvatu katastarskih opština KO Lastva, KO Čevo i Prentin do, Prijestonica Cetinje, na ukupnoj površini od cca 5.205.749 m². Prema prethodno sporovedenim analizama dostavljenim od strane podnosioca zahtjeva utvrđeno je da je potencijalna količina proizvedene električne energije iz solarne elektrane ukupne instalisane snage 400 MW. Na sjednici je ocijenjeno da Vlada efikasnim odlučivanjem o pitanjima iz svoje nadležnosti doprinosi realizaciji projekata iz oblasti proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora.

Usvojen je Program gazdovanja šumama za 2023. godinu. Program sublimira mjere predviđene dugoročnim planovima gazdovanja šumama koje su planirane za realizaciju u 2023. godini (mjere na uzgoju, zaštiti i korišćenju šuma, kao i izgradnji i održavanju šumske infrastrukture). Sprovođenje Programa, kako su istakli u diskusiji, uticaće i na privredu i na građane. Direktni pozitivni uticaji na privredu se ogledaju u snabdijevanju sirovinom za proizvodnju drvoprerađivačke industrije, dok će se građanima omogućiti snabdijevanje ogrijevnim i drugim drvetom. Ovim Programom, šume i šumsko zemljište uživaju posebnu zaštitu, koja se kao važan interes ostvaruje očuvanjem šuma i šumskog zemljišta sa svim njihovim funkcijama, i to kako održivim i multifunkcionalnim gazdovanjem šumama, tako i očuvanjem i unapređenjem biološke i pejzažne raznovrsnosti istih, kao i podizanjem nivoa kvaliteta životne sredine. Za realizaciju Programa je Budžetom za 2023. godinu planirano 5.995.946 eura, a implementacijom Programa, kako se navodi u materijalu, planirani prihod u Budžetu bi iznosio 12.292.938 eura.

Izvor: Vlada Crne Gore

Leave a Reply

@crnagoravijesti
Get it on Google Play