Njemačkoj fali radnika, pročitajte šta najviše traže

Njemačka savezna vlada očekuje da će do 2026. nedostajati oko 240.000 kvalifikovanih radnika. Prema prognozama Instituta za tržište rada i istraživanja zanimanja (IAB), do 2035. biće čak više od sedam miliona radnika manje, piše Dojče Vele (Deutsche Welle – DW).

„Ali problem je već veliki: prošlonedjeljno istraživanje Udruženja njemačkih industrijskih i trgovinskih komora (DIHK) pokazuje da više od polovine ispitanih kompanija ne može da popuni radna mjesta, barem djelimično, jer postoji nedostatak radnika. Trenutno su nepopunjena oko dva miliona radnih mjesta“, navodi Dojče vele.

Kao rezultat gubi se dodata vrijednost od skoro 100 milijardi eura.

Posebno trpe zdravstvo i socijalne službe, kao i logistička branša. U ugostiteljstvu je nedostatak osoblja doveo do ograničene ponude i skraćenog radnog vremena. Nedostatak je takođe veliki na područjima elektromobilnosti ili obnovljivih izvora energije – važni zadaci transformacije i konkurentnost mnogih kompanija su ugroženi, navodi DIHK.

Nedostatak osoblja takođe raste u administraciji i u komunalnim poduzećima. Prema studiji konsultantske kompanije za menadžment PwC, do 2030. godine će nedostajati najmanje milion kvalifikovanih radnika.

Zašto nema dovoljno kvalifikovanih radnika?

Važan razlog: bejbi-bum-generacija, rođena od sredine 1950-ih pa nadalje, polako ide u penziju, piše DW.

Njemačka vlada smatra da ovo ima dvostruki efekt na situaciju kvalifikovanih radnika: radna mjesta koja ostanu upražnjena ne mogu se popuniti dovoljnim brojem mlađeg kadra. A zbog starenja društva koje zahtijeva više njege, potrebno je više stručnjaka, na primer na područjima zdravstva, njege i socijalne zaštite.

Pored primjetnog starenja društva, s digitalizacijom i energetskom tranzicijom tu su još dva velika društvena trenda koja igraju veliku ulogu – i zahtijevaju nove veštine i osoblje. Savezna vlada govori o “tri velika D”: demografiji, digitalizaciji i dekarbonizaciji. Kratkoročno, kriza izazvana pandemijom koronavirusa takođe je pogoršala situaciju. Mnogi kvalifikovani radnici u ugostiteljstvu i uslužnim djelatnostima morali su da budu otpušteni i sada se ne vraćaju.

Šta namjerava da učini savezna vlada?

Svojom strategijom kvalifikovane radne snage savezna vlada želi da poboljša okvirne uslove za kompanije, preduzeća i javnu administraciju. Dokument od 39 stranica načinjen je u septembru, a plan je odobrila vlada sredinom oktobra. Centralni dio paketa mjera čine veće mogućnosti za obuku i dalje obrazovanje, bolja ravnoteža između posla i privatnog života, fleksibilni prelasci u penziju i lakša imigracija.

Šta bi trebalo da se promijeni kod imigracije?

Planovima njemačke vladajuće koalicije je između ostalog predviđeno i uvođenje tzv. “karte šanse” po bodnom sistemu za traženje posla za ljude iz zemalja izvan Evropske unije sa stranom stručnom kvalifikacijom od najmanje dvije godine. Kriterijumi za izbor uključuju poznavanje jezika, profesionalno iskustvo, godine i povezanost s Njemačkom.

Prilikom izdavanja radne vize trebalo bi više uzeti u obzir radno iskustvo. Kvalifikacije stečene u zemlji porijekla ne moraju nužno da budu priznate prije ulaska. Vlada je o tome usvojila predlog zakona krajem novembra.

Kakve su reakcije privrednika?

Prije svega, dobrodošli su planovi za lakšu imigraciju. “Potrebni su nam ljudi koji će nam pomoći da održimo svoj prosperitet u ovoj zemlji”, izjavio je predsjednik Udruženja poslodavaca Rajner Dulger.

Za Centralno udruženje njemačke građevinske industrije “karta šanse” i lakša imigracija za iskusne profesionalce bili bi “važni temelji za vrbovanje kvalifikovanih radnika u građevinarstvu”.

Podršku su izrazila i druga udruženja. Ali, kritički se gleda na planove daljeg usavršavanja. Sve dok finansiranje, zamjena odsutnog radnika i pitanje vraćanja na posao nisu razjašnjeni, takav zakon nije prihvatljiv malim i srednjim preduzećima kao i privatnim poduzećima, smatra generalni direktor Saveznog udruženja srednjih preduzeća Markus Jerger.

Njemački savez sindikata je u saopštenju naglasio da “duže radno vrijeme, viša starosna granica za odlazak u penziju i sveobuhvatno pojačano zapošljavanje radnika iz inostranstva” ne bi trebalo da ublaže pritisak na kompanije. Umjesto toga, morali bi da obezbijede bolje uslove za rad i obuku.

Izvori: Dojče Vele/ Portal Analitika

Leave a Reply

@crnagoravijesti
Get it on Google Play