Najpoželjnija nagrada Olimpijskih igara, zlatna medalja, sadrži samo minimalan dio zlata, prenosi Euronews.
Teška je 529 grama, ali samo šest grama je zlato – oko 1,3 posto ukupne težine medalje – dok je ostatak čisto srebro.
Zlatni dio sastoji se samo od ploče položene preko srebrnog jezgra.
Sve do Igara u Stokholmu 1912. godine, zlatne medalje bile su gotovo u potpunosti izrađene od zlata.
Ali, zbog politike štednje novca nakon Prvog svjetskog rata od Antverpena 1920. smanjena je količina zlata za medalje.
Srebrna medalja je, međutim, i dalje u potpunosti napravljena od srebra, dok je bronzana mješavina legure bakra, kalaja i cinka.
Oxford Economics procjenjuje vrijednost zlatnih olimpijskih medalja u Parizu na 950 eura. Procjena je u skladu s trenutnim tržišnim vrijednostima 24k zlata i sterling srebra po gramu.
Medalje za Pariz 2024. ukrašene su detaljima koji bi im u budućnosti mogli znatno povećati vrijednost: komad gvožđa s originalnog okvira Ajfelove kule, postavljen u središte medalje, s logom Pariza 2024.
Ovi komadi metala uklonjeni su s kultne kule tokom raznih projekata obnove i modernizacije tokom godina, a zatim su ih vlasti sačuvale.
Oxford Economics kaže da će vrijednost zlatnih olimpijskih medalja rasti tokom godina, dostižući oko 1.500 eura do 2032. godine, kada Australija bude domaćin Ljetnjih igara u Brisbaneu.
Izvor: Analitika
