Prosječne zarade će u Crnoj Gori uskoro će biti 1.000 eura, saopštio je premijer Milojko Spajić, predstavljajući program “Evropa sad 2”.
“Minimalna zarada za srednjoškolsku spremu će biti 600 eura, a za visokoškolce 800 eura. Smanjujemo prihode od doprinosa i nadoknađujemo raznim drugim mjerama. Fiskalnu strategiju predstavljamo u ime ne samo Vlade nego i cijele skupštinske većine”, rekao je Spajić, piše Pobjeda.
Dodao je da bi za sjever minimalna zarada od 700 eura bila veliko opterećenje, pa su se zato odlučili na minimalnu zaradu u iznosu od 600 eura.
“Imaćemo smanjenje doprinosa za poslodavce sa 5,5 odsto na 0. To će pomoći da se efekti podizanja minimalne zarade zaustave”, istakao je premijer.
Evropa sad 2, kaže Spajić, odnosi se na oko 300 hiljada zaposlenih u Crnoj Gori, koji će imati značajno povećanje zarade.
Šta podrazumijeva Evropa sad 2?
Kako je predstavljeno na konferenciji Vlade, nema povećanja osnovne stope PDV-a. Ona ostaje 21%. Nijedan cent reforme neće biti finansiran iz zaduženja.
Kada su u pitanju penzijska davanja, plan su 7-8% veće penzije od prvog kvartala 2025. usljed rasta prosječne zarade i projektovane stope inflacije za nivo sadašnje prosječne penzije. Projektovani rast trenutne prosječne penzije je 50 eura.
Kada je u pitanju standard građana, predviđa se rast zarada za sve zaposlene u Crnoj Gori. Rast minimalne i prosječne zarade. Rast penzija po osnovu usklađivanja sa rastom prosječne zarade i rastom cijena.
Ciljevi fiskalne strategije su unapređenje životnog standarda građana, stvaranje podsticajnog poslovnog i investicionog ambijenta, makroekonomska i fiskalna stabilnost, snažan investicioni ciklus, izgradnja infrastrukture, ograničavanje odliva kvalifikovane radne snage, rast zarada za sve zaposlene u Crnoj Gori, rast minimalne i prosječne zarade, rast penzija po osnovu usklađivanja sa rastom prosječne zarade i rastom cijena.
Posebno je važno smanjenje poreskog opterećenja na rad. Smanjenje poreskog opterećenja na zarade kao glavnog fiksnog troška za poslodavca ostvaruje se kroz niže doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje: Doprinosi za PIO na teret zaposlenog sa 15% na 10%. Doprinosi za PIO na teret poslodavca sa 5,5% na 0%.
Način obračuna penzija ostaje nepromijenjen. Isplata penzija i dalje isključivo preko Fonda PIO (reforma ne podrazumijeva uvođenje Il penzionog stuba). Dodatno se unapređuje položaj penzionera nakon ranijeg povećanja minimalne penzije na 450 eura. Rast penzija za 7-8% od 2025. godine. Sredstva za isplatu će se kompenzovati iz opštih prihoda budžeta i novih mjera poreske politike.
Polazne osnove su: stabilne javne finansije i ekonomska kretanja u prva dva kvartala ove godine, suficit budžeta u periodu januar – maj, budžetski prihodi za januar – jun veći od plana za 78 miliona eura ili 6,3% u odnosu na 2023. (bez jednokratnih prihoda) i prihodi veći za 193 miliona eura ili 17,5 % .
U prvom kvartalu realni ekonomski rast 4,4% BDP-a – jedan od najvećih u Evropi, Istorijski najniža stopa nezaposlenosti – 11,9% u I kvartalu 2024. Nedostatak radne snage – posebno tokom perioda turističke sezone. Očekivano pristupanje EU 2028. godine i dodatni izazovi nedostatka kvalifikovane radne snage.
Izvor: Pobjeda/ RTCG
Please wait...