Nivo šećera u krvi odraz je različitih elemenata. Povišen šećer može biti posljedica konzumiranja velikih količina prerađenih ugljenih hidrata, ali i loših životnih navika.
Hrana nije jedini uzrok visokog šećera u krvi, mada vam, kada pomislite na nivo glukoze u krvi, vjerovatno prvo pomislite na to koliko šećera jedete.
Unos ugljenih hidrata, takođe, igra značajnu ulogu u nivou šećera u krvi. Bez obzira da li se radi o voću, žitaricama ili slatkišima, na kraju se razgrađuju i metabolišu u glukozu. Konzumiranje veće količine ugljenih hidrata, naročito hrane sa dodatkom šećera i bez vlakana, preplavljuje krvotok glukozom i može uzrokovati dramatičan porast šećera u krvi.
Međutim , to nije jedina stvar koja utiče na nivo glukoze.
Druge navike koje nemaju nikakve veze sa tim šta ili koliko jedete takođe utiču na to kako tijelo reguliše šećer.
1. Stres
Kad smo pod stresom, oslobađaju se hormoni adrenalin i kortizol. U stresnim situacijama, otpuštanje ovih hormona povećava budnost i proizvodnju energije – što znači da će šećer u krvi skočiti, ali u ovim kratkoročnim situacijama, taj energetski skok je zapravo poželjan. Morate biti budni i puni energije kako biste se nosili sa bilo kojom stresnom situacijom. A kada se uzrok stresa ukloni, nivoi ovih hormona se vraćaju u stanje mirovanja i sve se ponovo uravnoteži.
Problem nastaje kada stres ne nestaje.
Stres zbog posla, finansijskih briga, odnosa, roditeljstva i svakodnevnih neprijatnosti, takođe, pokreće lučenje ovih hormona. Hronično visoki nivoi kortizola mogu hronično povisiti nivo šećera u krvi.
Šta možete učiniti po tom pitanju? Pokušajte da uključite naučno potkrepljene načine koji vam mogu pomoći u upravljanju stresom u životu: meditaciju, jogu, aromaterapiju ili prah ašvagande.
2. Loš san
Spavanje utiče na šećer u krvi na nekoliko načina. Nedostatak sna može podstaći porast nivoa kortizola tokom dana, odnosno povećanje glukoze, i spriječiti organizam da snizi visoke nivoe šećera u krvi.
Nedovoljno sna može poremetiti hormone gladi i možete primijetiti da ste više gladni tokom dana i manje siti nakon jela.
Što učiniti po ovom pitanju? Optimalna količina sna za većinu ljudi je između sedam i devet sati spavanja noću. Izbjegavajte gledanje u ekrane sat ili više prije spavanja i smanjite temperaturu u spavaćoj sobi.
3. Nedovoljno fizičke aktivnosti
Neredovno kretanje je, takođe, povezano sa povećanim nivoom šećera u krvi. Mišićima je potrebna energija za kretanje tokom vježbanja i oni će, ako mogu, povući glukozu iz krvi kao gorivo. Istraživači su 2022. otkrili da je hodanje pa čak i stajanje u trajanju od dva do pet minuta, u okviru sat ili dva nakon jela, bilo dovoljno da ostvari značajan uticaj na nivo glukoze u krvi. Intenzivnije vježbanje ima još veći učinak.
Kako to možete promijeniti? Nemojte dugo sedjeti, naročito ne odmah poslije jela. Prekinite dan kratkim šetnjama po kući ili susjedstvu, a u nedjeljnu rutinu svakako uključite duže kardio vježbe i vježbe snage.
4. Vrijeme kada jedete
Nije uvijek ono što jedete ključno za nivo šećera u krvi. Važno je i kada jedete. Tijelo ima tendenciju da bude metabolički aktivnije ujutru, što znači da je spremnije za efikasnu razgradnju hrane, čišćenje glukoze iz krvi i zatim njeno iskorišćavanje. Obroci kasno uveče, neposredno prije spavanja, više su povezani sa pretjeranim i produženim odgovorom na nivo glukoze u krvi, nego čak i jedenje istog obroka, samo četiri sata ranije te večeri.
Šta možete da učinite po tom pitanju? Večera je obično najobilniji obrok u danu za većinu radnog naroda, pa razmislite o tome da je prebacite ranije ili da većinu energetskog unosa stavite na doručak i ručak. A kad jedete večeru, neka ona bude ranije, a namirnice bez mnogo ugljenih hidrata.
Izvor: RTCG
Ostavite komentar