Iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove saopštili su da je bolest bruceloza registrovana na jednom poljoprivrednom gazdinstvu na Bioču. Bolest je prešla i na čovjeka.
Bruceloza, poznata i kao malteška groznica ili valovita groznica, je značajna zoonoza uzrokovana bakterijama roda Brucella. Ova bakterijska infekcija prvenstveno pogađa različite domaće životinje, uključujući goveda, svinje, koze, ovce i pse, formirajući rezervoar za prenos na ljude. Iako nije visoko zarazna među ljudima, bolest predstavlja ozbiljne zdravstvene probleme širom svijeta, posebno u regijama u kojima je stočarstvo preovlađujuće, a mjere za sigurnost hrane su nedovoljne.
Primarni put prenosa sa životinja na ljude odvija se gutanjem sirovih ili nepasteriziranih životinjskih proizvoda. Mliječni proizvodi kao što su mlijeko, sir, sladoled i puter napravljeni od kontaminiranog mlijeka su uobičajeni izvori. Konzumiranje ovih nepasteriziranih proizvoda unosi bakterije u ljudsko tijelo, što dovodi do infekcije. Osim toga, nedovoljno kuvano ili sirovo meso zaraženih životinja može poslužiti kao drugo sredstvo za prenos. Osim gutanja, udisanje aerosola koji sadrže bakterije Brucella, posebno na radnim mjestima kao što su farme, klaonice ili laboratorije, takođe može dovesti do infekcije. Kontakt sa zaraženom krvlju životinja, tkivima, urinom ili drugim tjelesnim tekućinama – posebno kroz posjekotine ili otvorene rane – dodatno povećava rizik. Važno je napomenuti da se bruceloza ne prenosi slučajnim kontaktom od osobe do osobe; umjesto toga, primarna briga leži u izloženosti zaraženim životinjama ili kontaminiranim proizvodima.
Jednom u ljudskom tijelu, bruceloza se manifestira simptomima koji su vrlo slični simptomima gripe, što ranu dijagnozu čini izazovom. Obično se simptomi razvijaju danima ili sedmicama nakon izlaganja. Karakteristični znaci uključuju visoku, isprekidanu temperaturu koja se često naziva “talasana”, zajedno sa obilnim znojenjem, umorom, slabošću, gubitkom apetita i gubitkom težine. Česte su i mišićno-koštane tegobe kao što su bolovi u zglobovima i mišićima, kao i glavobolja i bol u leđima. U nekim slučajevima, simptomi se mogu spontano povući ili postati hronični, a recidivi se javljaju mjesecima nakon početne infekcije. Hronična bruceloza može trajati godinama, uzrokujući stalnu nelagodu i zdravstvene komplikacije.
Teške komplikacije mogu nastati ako se infekcija ne liječi. Endokarditis, upala unutrašnje obloge srca, jedna je od najozbiljnijih i potencijalno opasnih po život komplikacija. Drugi mogući problemi uključuju artritis, upalu jetre ili slezine (hepatosplenomegalija) i zahvaćenost centralnog nervnog sistema što dovodi do neurobruceloze. Ove komplikacije mogu uticati na pojedince bez obzira na dob ili pol, naglašavajući važnost brze dijagnoze i liječenja.
Strategije prevencije su ključne u kontroli širenja bruceloze. Vakcinacija stoke efikasnim vakcinama smanjuje incidencu kod životinja, čime se smanjuje izloženost ljudi. Mjere javnog zdravlja takođe naglašavaju važnost konzumiranja samo pasteriziranih mliječnih proizvoda i temeljitog kuvanja mesa prije konzumiranja. Pravilno rukovanje i prerada životinjskih proizvoda u klaonicama i na tržištima su od suštinskog značaja za sprečavanje unakrsne kontaminacije. Za pojedince koji rade sa stokom ili u laboratorijama, upotreba zaštitne odeće, rukavica, maski i pravilna higijenska praksa je od vitalnog značaja za minimiziranje profesionalne izloženosti.
U slučajevima kada pojedinci razviju simptome kao što su iznenadna groznica, slabost, bol u mišićima ili nelagoda u zglobovima – posebno nakon kontakta s potencijalno zaraženim životinjama – neophodno je odmah potražiti pomoć ljekara. Rana dijagnoza, koja se obično potvrđuje analizom krvi ili kulturama koštane srži, omogućava efikasno liječenje antibioticima. Standardna terapija često uključuje kombinaciju antibiotika tokom dužeg perioda, što pomaže u iskorijenjivanju bakterija i sprječavanju recidiva.
Izvor: CdM
Foto: iStock
