Život u Crnoj Gori sve više karakteriše rast troškova života, trend koji je posebno uočljiv tokom užurbane ljetne turističke sezone. Kombinacija tekućih infrastrukturnih izazova i rastućih cijena počela je opterećivati kućne budžete širom zemlje.
Mnogi stanovnici u ovim mjesecima akutnije osjećaju ekonomske pritiske, jer sezonski turizam povećava potražnju za uslugama i smještajem, što često dovodi do naduvanih cijena koje prosječni građanin teško može podnijeti.
Ekonomski analitičar Mirza Mulešković istakao je za E Televiziju da cijene Crne Gore nisu konkurentne u poređenju sa susjedima u regionu, što utiče na ukupan životni standard. Tokom juna, jula i avgusta očekuje se, kaže on, još veći udar na standard građana.
Mulešković je istakao da u tom.periodu ekonomske poteškoće postaju još izraženije, jer kombinacija visokih cijena i infrastrukturnih ograničenja otežava svakodnevni život.
Uprkos ekonomskoj aktivnosti koju proizvodi turizam, trenutno ne postoje značajne mjere koje Vlada sprovodi za jačanje lokalne ekonomije ili za podršku crnogorskim proizvođačima i malim preduzećima koja su od vitalnog značaja za održivi rast.
Iako je Crna Gora doživjela blagi porast kupovne moći — sa otprilike 49-50% prosjeka Evropske unije (EU) u 2019. godini na oko 51-52% danas, Mulešković je napomenuo da je ovo poboljšanje marginalno i nedovoljno da značajno poboljša kvalitet života prosječnog građanina.
Plate i socijalna davanja su porasle tokom godina; međutim, ovaj pozitivan razvoj događaja je zasjenjen uporedivim rastom cijena osnovnih roba i usluga. Troškovi života su stoga nadmašili rast prihoda, što je dovelo do situacije u kojoj se domaćinstva bore da održe svoj životni standard uprkos nominalnom porastu plata.
Ekonomskom pritisku doprinosi i porast zaduženosti građana. Podaci pokazuju da su odobreni krediti dostigli nevjerovatnih 2,2 milijarde eura, što je u velikoj mjeri rezultat povećanja plata koje su podstakle zaduživanje.
Mulešković je upozorio da, iako zaduživanje može privremeno stimulirati potrošnju i ekonomsku aktivnost, oslanjanje na dug je na kraju neodrživo bez sveobuhvatnih mjera za osiguranje fiskalne stabilnosti. Rizik je da bi prekomjerno zaduživanje moglo dovesti do dugoročnih finansijskih ranjivosti i za pojedince i za državu.
Gledajući unaprijed, Mulešković je izrazio skepticizam u pogledu vladine optimistične projekcije privrednog rasta od 4,8 posto za ovu godinu. Istakao je da su stvarne brojke rasta u posljednjih nekoliko godina ispod očekivanja, pri čemu je prošle godine zabilježen rast od samo 3 posto, a u prvom kvartalu ove godine skromnih 2,5 posto. Takve brojke dovode u sumnju izvodljivost postizanja projektovane stope rasta bez strukturnih reformi i ciljane ekonomske politike.
Izvor: Antena M
