Globalne cijene hrane nastavile su silazni trend i u januaru, bilježeći pad peti mjesec zaredom, pokazuje najnoviji izvještaj Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).
Prema podacima FAO-a, smanjenje cijena uglavnom je rezultat nižih međunarodnih cijena mliječnih proizvoda, šećera i mesa, dok su cijene žitarica i biljnih ulja imale mješovite, ali pretežno stabilne trendove.
FAO indeks cijena hrane u januaru je niži i u odnosu na decembar, kao i u poređenju sa istim periodom prošle godine. Kada je riječ o tržištu žitarica, obilne zalihe pšenice u Evropi i crnomorskoj regiji doprinijele su stabilnosti cijena, ublažavajući zabrinutost izazvanu vremenskim uslovima koji utiču na usjeve u fazi mirovanja.
Na tržištu biljnih ulja zabilježen je rast cijena suncokretovog ulja zbog ograničene ponude iz crnomorske regije, dok je tržište ulja uljane repice u Evropskoj uniji ostalo dobro snabdjeveno, dijelom zahvaljujući snažnom uvozu u prethodnom periodu. Ovi faktori doprinijeli su umjerenim cjenovnim kretanjima bez većih poremećaja.
Cijene mesa nastavile su blagi pad usljed stabilne globalne ponude, dok su cijene mliječnih proizvoda zabilježile izraženije smanjenje, posebno kod sira i maslaca, zahvaljujući dovoljnim zalihama. Ovakva kretanja dodatno su uticala na ukupni pad FAO indeksa.
Najnovije prognoze FAO-a ukazuju da je globalna proizvodnja žitarica u prošloj godini mogla dostići rekordne nivoe, uz rast zaliha svih glavnih kultura. Očekuje se da odnos globalnih zaliha i potrošnje dostigne najviši nivo od početka 2000-ih, što ukazuje na jačanje otpornosti globalnog sistema snabdijevanja hranom.
Ipak, iz FAO-a upozoravaju da se trenutna stabilnost tržišta ne smije tumačiti kao trajno smanjenje rizika, jer ona u velikoj mjeri zavisi od dobrih prinosa, funkcionalnih lanaca snabdijevanja i stabilne dostupnosti poljoprivrednih inputa.
U mjesečnom izvještaju Market Monitor, koji je objavio Agricultural Market Information System (AMIS) pod okriljem FAO-a, navodi se da međunarodna tržišta ključnih prehrambenih kultura trenutno pokazuju otpornost i fleksibilnost, ali se naglašava da bi bilo pogrešno zaključiti da su globalna tržišta hrane dugoročno manje ranjiva na iznenadne šokove.
Izvor: Analitika
Foto: Shutterstock
