Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović ocijenio je da je najteži zadatak u procesu obnove državne nezavisnosti bio stvaranje dovoljne podrške u domaćoj javnosti.
Govoreći u emisiji „Trag u vremenu“ na Televiziji E povodom 20 godina od referenduma o nezavisnosti, Đukanović je podsjetio na politički i društveni put koji je Crna Gora prošla od raspada Jugoslavije do 2006. godine.
Prema njegovim riječima, period od sredine devedesetih do referenduma bio je vrijeme pripreme za mirno razdruživanje sa Srbijom i preuzimanje pune odgovornosti za sopstvenu budućnost.
„Vrijeme od tada pa do 21. maja 2006. godine je vrijeme u kojem je Crna Gora pripremala teren za mirno razdruživanje sa Srbijom za obnovu nezavisnosti, kako bi preuzela kontrolu nad svojom budućnošću“, kazao je Đukanović.
On smatra da proces nije bio jednostavan jer je bilo neophodno obezbijediti takozvanu kritičnu masu podrške građana ideji nezavisnosti.
„Mislim da smo radili dobro i usuđujem se da kažem da u periodu od 1996. kada je krenulo gibanje u državnoj politici Crne Gore, pa do 2006. godine, nijesmo napravili niti jednu grešku“, naveo je Đukanović.
Istakao je i da ideja nezavisnosti u tom periodu nije imala međunarodnu podršku.
„Nijesmo imali podržavaoca ideje obnove nezavisnosti nigdje u svijetu, ni na istoku, ni na zapadu, ni u Evropi, ni u Americi“, rekao je on.
Đukanović je podsjetio i na političke procese koji su obilježili taj period, uključujući predsjedničke izbore 1997. godine, parlamentarne izbore 1998. i 2001. godine, kao i Beogradski sporazum kojim je, pod pritiskom Evropske unije, odložen referendum o nezavisnosti.
Govoreći o raspadu bivše Jugoslavije, Đukanović je ocijenio da je snažan jugoslovenski idealizam u Crnoj Gori bio jedan od razloga zbog kojih društvo nije na vrijeme prepoznalo političke promjene.
„Smatram da je crnogorsko jugoslovenstvo bilo najiskrenije, najistrajnije i najsnažnije u odnosu na sve druge jugoslovenske republike. Nažalost, zbog toga je ono bilo i vrlo podložno manipulisanju“, rekao je Đukanović.
Dodao je da je velikosrpski nacionalizam bio jedan od faktora koji je doprinio ratovima tokom raspada Jugoslavije, ali da u tom trenutku nije bio dominantan politički faktor u Crnoj Gori.
Prema njegovoj ocjeni, vlasti u Beogradu su, nakon što je postalo jasno da Jugoslavija ne može opstati, pokušale da na njenim ruševinama izgrade projekat Velike Srbije, dok je Crna Gora zbog političkog neiskustva i snažnog jugoslovenskog identiteta kasno prepoznala tu promjenu.
Izvor/Foto: ETV
