Ako vas često iznenadi jaka želja za čokoladom, kolačima ili drugim slatkišima, razlog ne mora uvijek biti nedostatak discipline. Jedan od minerala koji ima ulogu u metabolizmu glukoze i djelovanju insulina jeste hrom.
Hrom je mineral u tragovima koji učestvuje u metabolizmu ugljenih hidrata, masti i proteina. Posebno se proučava zbog moguće uloge u djelovanju insulina, hormona koji omogućava ćelijama da preuzmu glukozu iz krvi i koriste je za energiju.
Prema podacima Nacionalnog instituta za zdravlje SAD (NIH), hrom može uticati na djelovanje insulina i metabolizam glukoze.
Kada je regulacija šećera u organizmu otežana, mogu se javiti umor, promjene nivoa energije i pojačana glad, zbog čega osoba može imati potrebu za hranom koja brzo obezbjeđuje energiju, uključujući slatkiše.
Zbog toga se hrom već godinama proučava u vezi sa osjetljivošću na insulin i regulacijom šećera u krvi. Neka istraživanja ukazuju da suplementi hroma mogu imati određene efekte kod osoba sa poremećenom tolerancijom glukoze ili insulinskom rezistencijom, ali rezultati istraživanja nijesu jednoznačni.
Hrom se prirodno nalazi u brojnim namirnicama. Među izvorima ovog minerala su meso i iznutrice, integralne žitarice, brokoli, mahunarke, orašasti plodovi, krompir, kao i pojedine vrste voća poput jabuka, banana, grožđa i breskvi.
Količina hroma u namirnicama može značajno da varira, pa nije jednostavno precizno procijeniti njegov dnevni unos samo na osnovu sastava pojedinačnih namirnica.
Kada je riječ o suplementima, nije preporučljivo samoinicijativno uzimati visoke doze hroma samo zbog želje za slatkišima ili regulacije šećera.
Poseban oprez potreban je kod osoba koje imaju probleme sa nivoom glukoze ili koriste terapiju za dijabetes. Prema NIH-u, hrom može pojačati djelovanje insulina i pojedinih ljekova za dijabetes, čime se može povećati rizik od hipoglikemije.
Dodatni oprez savjetuje se i osobama sa bolestima bubrega ili jetre.
Hrom se istražuje i zbog moguće povezanosti sa apetitom i žudnjom za određenim vrstama hrane. Dosadašnja istraživanja ukazuju na moguće efekte na osjećaj gladi i unos hrane, ali dostupni podaci još nijesu dovoljni za čvrste zaključke.
Zato izražena i učestala želja za slatkišima sama po sebi nije dokaz nedostatka hroma. Ako je praćena čestim umorom, pojačanom žeđi, učestalim mokrenjem ili drugim tegobama, preporučljivo je razgovarati sa ljekarom i provjeriti zdravstveno stanje.
Izvor: Adria
Foto: Unsplash