Podaci iz imovinskih kartona pokazuju da značajan dio članova Vlade Crne Gore ima prijavljenu ušteđevinu u bankama, dok pojedini raspolažu desetinama ili čak stotinama hiljada eura.
Najveću prijavljenu ušteđevinu imaju potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku Nik Đeljošaj, koji sa suprugom u bankama ima ukupno 195.000 eura, i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković, sa 185.000 eura.
Premijer Milojko Spajić prijavio je više od 66.000 eura na bankovnim računima, kao i vlasništvo nad kriptovalutama. Istovremeno, Spajić nije dao saglasnost Agenciji za sprečavanje korupcije za kontrolu njegovih bankovnih računa.
Od ostalih članova Vlade, ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović prijavio je 79.000 eura, ministar odbrane Dragan Krapović 60.000, dok ministar energetike i rudarstva Admir Šahmamović ima 41.500 eura.
Potpredsjednik Vlade Ervin Ibrahimović prijavio je 5.000 eura, ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Đulafić 17.300 eura, a ministar javne uprave Maraš Dukaj 17.000 eura koji se vode na maloljetnu djecu.
Ernad Suljević prijavio je 12.000 eura ušteđevine, Damir Gutić 8.000, dok su ministri unutrašnjih poslova i pomorstva, Danilo Šaranović i Filip Radulović, prijavili po 1.500 eura.
Brojni članovi Vlade u imovinskim kartonima nijesu prijavili ušteđevinu. Među njima su potpredsjednici Budimir Aleksić, Filip Ivanović, Aleksa Bečić i Momo Koprivica, kao i više ministara.
U dostupnim podacima nema prijavljene ušteđevine ni kod ministra finansija Novice Vukovića, ministra pravde Bojana Božovića, ministra ljudskih i manjinskih prava Fatmira Đeke, ministarke prosvjete Anđele Jakšić Stojanović, ministarke socijalnog dijaloga Naide Nišić, ministra saobraćaja Radoša Zečevića, ministra zdravlja Vojislava Šimuna i drugih članova Vlade.
Posebnu pažnju privlači podatak da čak 18 članova Vlade, uključujući premijera Spajića, nije dalo saglasnost ASK-u za kontrolu bankovnih računa.
Nedavanje saglasnosti samo po sebi ne predstavlja dokaz da funkcioner skriva imovinu ili da je počinio krivično djelo. Riječ je o zakonskoj mogućnosti koja funkcionerima omogućava da daju saglasnost za provjeru svojih bankovnih računa.
Ipak, upravo zbog činjenice da veliki broj članova Vlade nije omogućio takvu provjeru, otvara se pitanje transparentnosti i kontrole imovine državnih funkcionera.
Izvor: Dan
Foto: Vlada CG_arhiva