Idejno rješenje treće dionice crnogorskog auto-puta, koja će se prostirati od Andrijevice do Boljara, izazvalo je olakšanje među stanovnicima Berana, posebno velikih gradskih naselja Lužac i Dolac.
Prema informacijama Portala RTCG, nova padinska varijanta trase auto-puta prolazi iznad ovih naselja, čime se izbjegava rušenje stambenih objekata i štiti imovina građana.
Višegodišnji problem riješen izmještanjem trase
Prvobitno planirana dolinska trasa izazvala je burne reakcije jer je predviđala prolazak kroz gustonaseljena područja, što bi značilo rušenje velikog broja kuća. Zbog imovinsko-pravnih problema i pritiska javnosti, prevagnula je brdska opcija koja je, kako tvrde stručnjaci i lokalni izvori, i tehnički jednostavnija za realizaciju.
Trasa će ući na teritoriju opštine Berane kod sela Vinicka, nastaviti dolinom Lima, a zatim se izdignuti iznad naselja kao što su Lužac, Dolac, Beranselo, ali i kulturno-istorijskog kompleksa manastira Đurđevi stupovi. Iako tačna dionica kroz Buče i Pešca još nije precizirana, pretpostavlja se da će i tu biti korišćena visinska varijanta.
Petlja kod Buča – ključni izlaz za Berane
Planom je predviđena ulazno-izlazna petlja za Berane u području Buča, što će omogućiti bolju povezanost grada sa autoputem i smanjiti pritisak na lokalne saobraćajnice. Mještani, koji su do sada strahovali da će im kuće i imanja biti ugroženi, sada izražavaju zadovoljstvo najavljenim rješenjem.
„Ovo idejno rješenje znači veliko rasterećenje za građane Berana. Do sada su mnogi bili u neizvjesnosti, a sada su znatno mirniji“, saopšteno je portalu RTCG.
Druga dionica auto-puta spremna za gradnju
Paralelno s planovima za treću dionicu, uskoro bi trebalo da počne gradnja druge dionice od Mateševa do Andrijevice, duge 23,5 kilometara, koja se tehnički smatra znatno jednostavnijom i kraćom od prethodne. Trasa uključuje tunel ispod Trešnjevika, a završava se kod mosta Bandovića na ulazu u Andrijevicu.
Spajanje sa Srbijom – strateški cilj
Treća dionica auto-puta, koja se proteže do Boljara na granici sa Srbijom, trebalo bi da bude završni dio koridora koji povezuje Crnu Goru sa autoputem kroz Srbiju, čime će se omogućiti direktna veza sjevernog regiona Crne Gore sa evropskom mrežom puteva.
Uspjeh realizacije ovog dijela projekta zavisiće i od tempa evropskih integracija Crne Gore, kao i dostupnosti evropskih fondova koji bi omogućili kreditnu podršku izgradnji.
Izvor: RTCG
Foto: Envato/ilustracija
