U Crnoj Gori više od 20.000 ljudi možda i ne zna da ima dijabetes, a oboljenje značajno utiče na kvalitet života i može izazvati ozbiljne komplikacije ako se terapija zanemari. Stručnjaci upozoravaju da se veliki dio rizika može spriječiti redovnim kretanjem, pravilnom ishranom i smanjenjem stresa.
U posljednje vrijeme sve je veći trend korišćenja lijeka „Ozempic“ kao sredstva za mršavljenje, iako je registrovan isključivo za liječenje dijabetesa tipa 2. Podstaknuti influenserima i svjetskim slavnim ličnostima, mnogi ga koriste mimo indikacija, oslanjajući se na sporedni efekat – smanjen apetit i sporije pražnjenje želuca.
Endokrinolog dr Đorđije Krnjević jasno upozorava: „Zdrava osoba nema nikakav razlog da koristi ove injekcije. ‘Ozempic’ nije registrovan za liječenje gojaznosti.“
On dodaje da pacijenti sve češće dolaze u ordinacije samo zbog želje da izgube tjelesnu masu.
Iako lijek prolazi rigorozne kontrole EMA-e, FDA-e i nacionalnih regulatornih tijela, njegova upotreba kod osoba bez dijabetesa nosi rizike. Nuspojave uključuju mučninu, povraćanje i dijareju, posebno u prvim sedmicama terapije. Lijek je kontraindikovan kod trudnoće, dojenja, određenih tipova karcinoma i teških stanja poput akutnog pankreatitisa.
Dr Krnjević naglašava da je „gubitak kilograma postepen i ovisan o promjeni životnih navika. Prekid terapije obično vraća izgubljene kilograme.“ Povremeno se pominju problemi sa žučnom kesom i pankreatitisom, ali prema kliničkim podacima, rizik je povezan s brzim gubitkom težine, a ne samim lijekom.
Stručnjaci upozoravaju na opasnost od preporuka influensera.
„Laik se lako može dovesti u zabludu i ugroziti svoje zdravlje. Potrebna je adekvatna reakcija države, oštrija regulacija i odgovornost medija“, kaže dr Krnjević.
Crna Gora redovno propisuje „Ozempic“ samo pacijentima kojima je zaista potreban, a zloupotreba se kontroliše odgovornim izdavanjem. Uskoro se očekuje registracija prvog lijeka specifično za liječenje gojaznosti.
Prevencija dijabetesa i gojaznosti, posebno kod mladih, mora početi od škole kroz više časova fizičkog vaspitanja, rekonstrukciju fiskulturnih sala, zabranu brze hrane u blizini škola i razvoj rekreativnih sadržaja.
„Promjene počinju od pojedinca. Tek zajedničkom akcijom institucija, medija i stručnjaka možemo stvoriti okruženje koje podstiče zdrave navike“, zaključuje dr Krnjević.
Izvor: CdM
Foto: Adobe Stock
