17. March 2026.
Screenshot_20260317_220608_Chrome

Početak godine u Crnoj Gori obilježile su brojne političke teme, dok se očekuje zatvaranje pregovora sa Evropskom unijom i obilježavanje 20 godina nezavisnosti.

Lider Slobodne Crne Gore Vladislav Dajković govorio je za Kurir o aktuelnoj situaciji, osvrćući se i na slučaj Mirjane Pajković.

„Iskreno, nisam očekivao da ću gledati sve te snimke i do sada nisam komentarisao takve stvari. Kao porodičan čovek, ne želim da ulazim u tuđu intimu. Ovakvih situacija je bilo čak i u prošlosti crnogorske politike“, rekao je Dajković.

On je istakao da bi prvo akteri trebalo da se oglase.

„Znam da je postojala kontroverza jer su se neke stvari događale u institucijama, pa čak i u Vladi Crne Gore. Smatram da prvo oni koji su učestvovali u ovim sporovima treba da se time bave, a tek potom ostatak javnosti. Ovo je prestalo da bude privatna stvar i postalo je javno pitanje“, kazao je.

Dodao je da ovakve situacije nijesu primjerene.

„Jasno je da ovakve situacije nisu primerene ni za jednu državu, niti predstavljaju razlog za ponos bilo kome. Iskreno, i meni je neprijatno zbog tih snimaka, a kamoli onima koji su u njima učestvovali. Iako poznajem pomenute aktere i ne mislim im ništa loše – čak naprotiv – ovo je verovatno bio trenutak nepažnje koji se negativno odrazio na mnoge“, naveo je Dajković.

Govoreći o popisu, podsjetio je na kašnjenje.

„Što se tiče popisa stanovništva, on je kasnio tri godine – trebao je biti 2021, a realizovan je krajem 2023. Razlozi kašnjenja verovatno su političke prirode, jer se tada, nakon litija i istorijske pobede, očekivalo da se građani u fer uslovima izjasne o svojoj veri, naciji i jeziku. Tada su Srbi bili u vrhuncu svoje popularnosti u Crnoj Gori, i neki su odlučili da odlože popis kako bi dodatno zamutili situaciju“, rekao je.

Dajković je govorio i o simbolima i identitetu.

„Sada, mnogi su promenili mišljenje i vratili se na simboliku zastave koja ne odražava volju većine Crnogoraca. Naša zastava je crnogorska trobojka, istorijska zastava pod kojom su naši preci branili crnogorski krš. Međutim, ni rezultati popisa nisu u potpunosti verodostojni. Smatram da u Crnoj Gori ima mnogo više Srba nego što popis pokazuje“, kazao je.

On se osvrnuo i na pitanje jezika.

„To potvrđuje i podatak da većina stanovništva govori srpski jezik, koji, nažalost, nije zvanični jezik države. Umesto toga, uveden je crnogorski, koji, koliko god to nekome smetalo, predstavlja jezik koji praktično nije postojao tokom naše istorije. Celokupna crnogorska istorija, uključujući i Njegoševe stihove, napisana je na srpskom jeziku. Ovo se ne odnosi samo na jezik, već i na crkvu, akademiju nauka i druge institucije. Postoje mnoge kopije ili falsifikati dokumenata u različitim institucijama, što dodatno komplikuje situaciju“, zaključio je Dajković.

Izvor: Kurir

Foto: Kurir_screenshot