14. December 2025.
Screenshot_20251211_202159_Chrome

Ljubitelji kafe, uprkos čestim upozorenjima o štetnosti kofeina, mogu odahnuti – jer prema riječima dr Reni Hoenderkamp, ovaj napitak je mnogo više od jutarnjeg rituala. Ona kaže da se ljudima često govori da je kafa loša i da je treba smanjiti, ali naglašava: „Mnogima stalno govore da je kafa loša… Međutim, umjerenost je ključ“. Dodaje da i sama nekada popije pet ili više šoljica dnevno bez posljedica.

Prema podacima iz više studija, umjereno konzumiranje kafe može doprinijeti dužem životnom vijeku i smanjenju rizika od različitih bolesti, uključujući i kardiovaskularna oboljenja. Antioksidanti, polifenoli, vitamini i minerali oslobađaju se tokom prženja i mljevenja zrna, a tamno pržena kafa posebno utiče na smanjenje oštećenja DNK. Nauka navodi da i obična i bezkofeinska kafa mogu smanjiti rizik od raka debelog crijeva za čak 23 odsto.

Kofein pomaže i u regulaciji nivoa šećera u krvi, čime se smanjuje vjerovatnoća razvoja dijabetesa. Dvije šoljice dnevno povezane su i sa manjim rizikom od Alchajmerove bolesti. Samo jedna šoljica može smanjiti mogućnost moždanog udara, a doktorka podsjeća: „Moždani udari su opasni jer mogu ozbiljno narušiti kvalitet života pacijenta.“

Pozitivni efekti kafe primijećeni su i kod neurodegenerativnih oboljenja, poput Alchajmerove i Parkinsonove bolesti, jer kofein utiče na bolje upravljanje pokretima i zadržavanje funkcionalnosti kod oboljelih. Bezkofeinska kafa takođe igra značajnu ulogu u očuvanju jetre jer održava normalne nivoe jetrenih enzima.

Kafa povoljno utiče i na mikrobiom, odnosno na crijevnu floru, što direktno utiče na opšte zdravlje. Novija istraživanja pokazuju da spojevi kahveol i kafestol iz kafe mogu usporiti rast ćelija raka prostate i bubrega u laboratorijskim uslovima.

Doktorka ponavlja da je ravnoteža presudna: „Neki ljudi su osjetljiviji na kofein, a neki ga sporije metabolišu. Slušajte svoje tijelo i nemojte pretjerivati.“ Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da unos veći od 600 mg kofeina dnevno može dovesti do nervoze, ubrzanog pulsa, nesanice, dijareje i anksioznosti.

Izvor: Nezavisne

Foto: Profimedia