Specijalno državno tužilaštvo zatražilo je od vijeća Apelacionog suda da optužene u predmetu pokušaja terorizma na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine oglasi krivima, ocjenjujući da je njihova krivica nesporno dokazana.
Prema navodima SDT-a, dokazi jasno ukazuju na odgovornost ruskih agenata GRU-a Eduarda Šišmakova i Vladimira Popova, ali i lidera nekadašnjeg Demokratskog fronta Andrije Mandića i Milana Kneževića, kao i još devet optuženih.
U ovom predmetu do sada su donešene tri presude. Prvu je izrekla sutkinja Višeg suda Suzana Mugoša, kojom su svi optuženi osuđeni na zatvorske kazne, ali je Apelacioni sud tu odluku ukinuo i naložio novo suđenje. U ponovljenom postupku sudija Zoran Radović oslobodio je sve optužene, nakon čega je Specijalno državno tužilaštvo uložilo žalbu.
U žalbi, koju je pročitala sudija izvjestilac Zorica Milanović, SDT navodi da je dokazano „da su Šišmakov i Popov formirali kriminalnu organizaciju čiji je cilj bio nasilna promjena vlasti u Crnoj Gori na dan parlamentarnih izbora 2016. godine“.
Tužilaštvo smatra da je nesporna uloga Andrije Mandića, Milana Kneževića, Mihaila Čađenovića, penzionisanog generala srpske Žandarmerije Bratislava Dikića, kao i sedam državljana Srbije – Predraga Bogićevića, Nemanje Ristića, Srboljuba Đorđevića, Kristine Hristić, Branke Milić, Milana Dušića i Dragana Maksića.
Iako je u oslobađajućoj presudi sudija Zoran Radović naveo da je iskaz svjedoka saradnika Saše Sinđelića nelogičan i nepouzdan, SDT je zauzeo suprotan stav.
„Iskaz svjedoka saradnika potvrđen je materijalnim dokazima. Postoji trag novca da mu je uplaćeno 800 dolara pred dolazak u Moskvu na sastanak sa Eduardom Šišmakovim. Taj novac mu je uplatio Šišmakov“, navodi se u žalbi.
Tužilaštvo tvrdi da je Sinđelić preko pasoške kontrole uveden tako da ostane neevidentiran, što je, kako navode, omogućio Šišmakov kao obavještajac.
SDT je ukazao i na 125.000 eura i opremu koju je Sinđelić predao, ocjenjujući da je riječ o sredstvima dobijenim od ruskog državljanina i opremi pogodnoj za izazivanje nereda.
U žalbi je pomenut i iskaz svjedoka Mirka Velimirovića, koji je uoči planiranih nereda došao u Crnu Goru i obavijestio nadležne organe o namjerama kriminalne grupe.
„Utvrđeno je da je Velimirović postupao po nalogu Sinđelića, a on po nalogu Šišmakova“, navodi SDT.
Tužilaštvo tvrdi i da je Šišmakov Sinđeliću predao dva telefona sa „devet specijalnih brojeva koji počinju sa 44“, od kojih je pet registrovano na Zlatiboru i u Čajetini. Prema navodima SDT-a, dva od tih brojeva, kako se osnovano sumnja, koristio je Milan Knežević.
U žalbi se navodi i nalaz vještaka za telekomunikacije Predraga Boljevića, prema kojem se 15. oktobra 2016. godine poklapaju kretanje Kneževića i aktivnost dva specijalna telefonska broja.
Specijalno državno tužilaštvo osvrnulo se i na iskaz Bratislava Dikića, koji je u početku negirao krivicu, a potom priznao izvršenje krivičnih djela. Iz njegovog telefona izuzeti su podaci među kojima i mapa Skupštine Crne Gore.
Tužilaštvo smatra da je nesporno i učešće Andrije Mandića, navodeći da je njegova uloga bila da izdaje uputstva i vrbuje učesnike.
Na narednom ročištu pred vijećem kojim predsjedava sutkinja Vesna Moštrokol biće pročitani odgovori branilaca na žalbu Specijalnog državnog tužilaštva.
Izvor: Antena M
Foto: Getty images
