Krompir koji je dugo stajao na sobnoj temperaturi, naročito ako u njemu ima mlijeka, pavlake ili sira, može postati pogodno tlo za razvoj bakterija poput Clostridium botulinum.
Kuvanjem se mijenja struktura skroba u krompiru – toplota omekšava skrobna zrnca, čineći ih lakšim za varenje. Kada se krompir ohladi, dio tog skroba prelazi u takozvani rezistentni skrob, koji se ponaša kao vlakno: poboljšava varenje, podstiče razvoj korisnih bakterija u crijevima i pomaže u kontroli šećera u krvi.
Zanimljivo je da se količina rezistentnog skroba dodatno povećava ako se krompir nakon hlađenja ponovo zagrije. Dakle, jednom kuvan, pa ohlađen i podgrijan krompir može biti čak zdraviji od svježe kuvanog, prenosi City Magazine.
Najčešći strah kada je u pitanju podgrijavanje krompira odnosi se na solanin – prirodni toksin koji se može pojaviti u krompiru koji je dugo stajao, izložen svjetlu ili počeo da klija. Solanin, međutim, ne nastaje podgrijavanjem, već zbog nepravilnog čuvanja. Ako krompir držite na tamnom, suvom i hladnom mjestu, možete ga bezbjedno podgrijati. Samo izbjegavajte krompir sa zelenim dijelovima ili klicama, jer takav može biti štetan.
Najbolji načini za podgrijavanje krompira su:
U tiganju s malo ulja ili putera – dobijete hrskavu spoljašnjost i mekanu unutrašnjost.
U mikrotalasnoj – dodajte nekoliko kapi vode i pokrijte posudu da se ne osuši.
U rerni na 160–170 °C – dok se ravnomjerno ne zagrije.
Krompir koji je stajao na sobnoj temperaturi nekoliko sati, naročito ako sadrži mliječne proizvode, ne treba podgrijavati jer se u njemu mogu razviti bakterije. Takođe, ne preporučuje se da isti obrok podgrijavate više puta, jer se time narušava kvalitet hrane i povećava rizik od kvarenja.
Iako često ima lošu reputaciju, krompir je bogat vitaminom C, kalijumom, gvožđem i vitaminima B grupe, pa može biti vrijedan i zdrav dio ishrane – ako se pravilno pripremi i podgrije.
Izvor: Nezavisne
