Zdravlje srca ljudi najčešće povezuju s prehranom, uz izbjegavanje masne i slatke hrane, alkohola i previše soli. Ipak, stručnjaci sve češće ističu da ishrana nije jedini faktor – veliki uticaj imaju kvalitet sna i upravljanje stresom. Kardiolozi posebno upozoravaju na jednu lošu naviku koja je prisutna kod većine ljudi svakog dana, a može imati ozbiljne posljedice po srce.
Prema riječima stručnjaka, dugotrajno sjedenje nakon ručka značajno opterećuje organizam. Ova navika je posebno zastupljena kod onih koji rade za računarom ili popodne provode u sjedilačkim aktivnostima. Dr. Ragavendra Baliga ističe da čak ni jutarnji trening ne može u potpunosti da nadoknadi štetu ako se poslije obroka satima miruje. Tada se usporava cirkulacija, raste nivo šećera u krvi i povećava pritisak na krvne sudove.
Kardiolog dr. Khashayar Hematpour objašnjava da dugo sjedenje bez prekida utiče na protok krvi, povećava rizik od hipertenzije i nakupljanja plaka u arterijama, a dugoročno može dovesti do lošije kontrole tjelesne težine i šećera. Naučna istraživanja pokazuju da muškarci koji sedmično sjede više od 23 sata imaju čak 64 do 82 odsto veći rizik od smrti usljed kardiovaskularnih bolesti u poređenju s onima koji sjede manje od 11 sati.
Zbog toga ljekari preporučuju kratku šetnju nakon jela, idealno od 10 do 15 minuta. Hodanje je više puta povezano s boljom kontrolom glukoze, nižim trigliceridima i smanjenjem krvnog pritiska. Dr. Baliga objašnjava da takva kratka aktivnost djeluje kao “reset” za srce i metabolizam.
Za one koji ne mogu izaći, preporučuju se pauze od nekoliko minuta svakih pola sata do sat vremena, tokom kojih treba ustati, istegnuti se ili malo prošetati po prostoru. Dr. Hematpour naglašava da i ove kratke interakcije s kretanjem mogu pomoći u smanjenju rizika povezanog s dugim sjedenjem.
Što više aktivnosti uključimo u dan, to će efekti na zdravlje i raspoloženje biti bolji, a stručnjaci ističu da se pozitivne promjene obično osjete vrlo brzo.
Izvor: Adria
Foto: Pixabay
