Dugo su postojala nepisana pravila o alkoholu – viski navodno izaziva agresiju, vino tugu, a tekila je važila za „đavola u boci“. Međutim, posljednjih godina tekila je doživjela pravu reputacijsku promjenu – sada se smatra „čistim“ pićem s malo kalorija i bez težeg mamurluka. Ali, da li zaista postoji „zdraviji“ alkohol?
Prema Davidu Jerniganu, zamjeniku dekana za javno zdravstvo na Univerzitetu u Bostonu, odgovor je jasan – ne postoji zdrav alkohol. On ističe da industrija koristi marketinške trikove kako bi alkoholu dala pozitivniji imidž, iako je riječ o proizvodu koji dokazano šteti zdravlju.
Prvi mit kaže da tekila najbrže opija, ali to zapravo zavisi od količine i brzine ispijanja, a ne od vrste pića. Sve vrste alkohola sadrže približno jednaku količinu etanola, glavne supstance koja izaziva opijenost. Na nivo alkohola u krvi više utiču tjelesna težina, pol, genetika, lijekovi i ishrana nego sama vrsta pića.
Drugi mit je da tekila ne izaziva mamurluk. Iako tamna pića poput viskija sadrže više kongenera – supstanci koje mogu pojačati simptome mamurluka – nijedno piće ne može spriječiti glavobolju i umor. Alkohol remeti san, dehidrira tijelo i opterećuje jetru. Glavni krivac je acetaldehid, toksični nusproizvod razgradnje alkohola koji izaziva upalu i oksidativni stres.
Treći mit tvrdi da tekila i vino imaju zdravstvene koristi. Istina je da se tokom fermentacije i destilacije gube svi korisni sastojci, pa i agavini iz agave i resveratrol iz vina. Stručnjaci poput dr Brooke Scheller naglašavaju da je alkohol toksin, te da šteta uvijek nadmašuje moguće koristi.
Četvrti mit odnosi se na „čista“ pića poput vodke i džina. Iako imaju manje aditiva, izraz „clean“ nema naučno značenje – etanol u bilo kojem obliku i dalje šteti mozgu, jetri i krvnim sudovima.
Posljednji mit – da je pivo bezbjednije od žestokih pića – takođe je pogrešan. Razlika je samo u brzini apsorpcije alkohola. Gazirana pića, na primjer, mogu čak ubrzati njegovo djelovanje.
Prema izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) iz 2024. godine, čak i umjerena konzumacija alkohola povećava rizik od bolesti i prerane smrti. Vrsta pića ne pravi razliku – nema zdravog alkohola. Najzdraviji izbor, poručuju stručnjaci, uvijek je – ne piti uopšte.
Izvor: Nezavisne
Foto: Shutterstock
