Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac nedavno se osvrnuo na tekuće rasprave oko potencijalnog ponovnog aktiviranja lokalnog aerodroma, razjasnivši temu koja je izazvala interesovanje javnosti i medijske spekulacije.
Lutovac je u detaljnoj izjavi naglasio da sama ideja o ponovnom aktiviranju aerodroma nije sama po sebi kontroverzna niti problematična. Međutim, on je istakao da je trenutni prijedlog njemačkog investitora Majka Štajnmilera u osnovi neizvodljiv s obzirom na sadašnje okolnosti i ograničenja planiranja.
Lutovac je odbacio nedavne medijske priče i široko rasprostranjene glasine, tvrdeći da su mnogi od ovih narativa preuveličali ili pogrešno prikazali stvarnu situaciju. Objasnio je da ključno pitanje leži u studiji izvodljivosti koja je povezana sa Štajnmilerovim prijedlogom. Prema Lutovcu, studija nije na adekvatan način sagledala nekoliko kritičnih faktora neophodnih za realan projekat. To uključuje značajne troškove povezane sa eksproprijacijom, uticaj na životnu sredinu takvog razvoja i finansijske odgovornosti koje bi neizbežno mogle pasti na lokalnu vlast i zajednicu.
Jedna od najznačajnijih zabrinutosti koju je Lutovac iznio bio je zahtjev plana da se ukloni oko 700 objekata iz određene zone aerodroma. On smatra ovaj aspekt posebno nerealnim, napominjući da bi rušenje tako velikih razmjera bilo nevjerovatno teško, društveno razorno i ekonomski neodrživo. Obim raseljavanja, po njegovom mišljenju, mogao bi ozbiljno da ugrozi izvodljivost projekta i prihvatanje zajednice.
Umjesto toga, Lutovac se zalaže za racionalnije i održivije modele razvoja. On se osvrnuo na studiju iz 2018. koju je proveo Univerzitet u Mariboru, koja je predložila skromniji pristup: razvoj regionalnog aerodroma uz minimalne eksproprijacije. Ovaj plan se uglavnom fokusirao na uklanjanje nelegalno izgrađenih objekata unutar postojeće zone aerodroma, a ne na raseljavanje legalnih i stambenih objekata velikih razmjera. Prema Lutovcu, ovaj pristup je bolje usklađen sa regionalnim standardima i nudi praktičniji put naprijed.
On je naglasio da je osnovni izazov u implementaciji projekta – posebno u veličini određene zone. Kada bi Štajnmiler i njegov tim bili voljni prihvatiti užu zonu koja bolje odražava trenutnu upotrebu zemljišta i postojeću infrastrukturu, navodi Lutovac, projekat bi mogao biti i održiv i prihvatljiv za lokalnu zajednicu. Takav pristup bi značajno smanjio potrebu za eksproprijacijom i izbjegao nepotrebne društvene potrese.
Podsjetimo, Štajnmiler je još 2023. izrazio očekivanje da bi do kraja te godine mogao početi da realizuje projekat rekonstrukcije aerodroma u Beranama i stavljanja u potpunu funkciju u novom i ruhu, što se nije dogodilo.
On je najavljivao da će zgrada terminala biti duga 350 metara sa 2 sprata, kulom visokom 45 metara, namjeru da produži pistu za 400 metara, i saopštavao da iza njega stoji švajcarsko-američki koncern, koji raspolaže u svakom trenutku sa kapitalom od deset milijardi eura. Projekat je podrazumijevao, osim aerodroma, i otvaranje dvije fabrike.
Za njegovu viziju i ideju bilo je neophodno raščistiti sve objekte, odnosno privatne kuće u blizini, što se ispostavilo kao najproblematičnije.
Izvor: Adria
Foto: RTCG
