Ljetnje računanje vremena počelo je noćas u dva sata poslije ponoći, kada su kazaljke na satovima pomjerene jedan sat unaprijed.
Promjena vremena svake godine ponovo otvara pitanje koliko je ova praksa danas opravdana. Sistem sezonskog pomjeranja sata prvi put je uveden tokom Prvog svjetskog rata, dok je širu primjenu dobio tokom energetske krize sedamdesetih godina prošlog vijeka. Ideja je bila da se bolje iskoristi dnevna svjetlost i smanji potrošnja energije, jer su duže večeri trebalo da smanje potrebu za vještačkim osvjetljenjem.
Ipak, novija istraživanja pokazuju da su uštede energije danas veoma male ili gotovo nepostojeće, jer se u prelaznim periodima godine više energije troši na jutarnje grijanje.
Evropski parlament je 2019. godine glasao za ukidanje sezonskog pomjeranja sata, a većina građana Evropske unije podržala je tu ideju u anketi sprovedenoj godinu ranije. Međutim, taj proces je zaustavljen jer države članice nijesu postigle dogovor o tome da li bi trajno trebalo zadržati ljetnje ili zimsko, odnosno standardno vrijeme. Dodatni problem predstavlja potreba za koordinacijom između država kako bi se izbjegle poteškoće u transportu i funkcionisanju jedinstvenog tržišta. U međuvremenu su globalne krize, poput pandemije i rata u Ukrajini, potisnule ovu temu u drugi plan.
Promjena vremena može imati i uticaj na zdravlje. Gubitak samo jednog sata sna može poremetiti unutrašnji biološki ritam, pa se kod nekih ljudi javljaju umor, glavobolja i poteškoće sa koncentracijom koje mogu trajati nekoliko dana. Statistike pokazuju i blagi porast broja saobraćajnih nezgoda u ponedjeljak nakon promjene vremena, što se često povezuje sa umorom vozača.
Stručnjaci savjetuju da se organizam na promjenu prilagođava postepeno. Jedna od preporuka je da se nekoliko dana ranije ide na spavanje 15 do 30 minuta ranije nego obično, kako bi prelazak na novo vrijeme bio lakši.
Važno je i da se ujutro nakon buđenja provede vrijeme na prirodnoj svjetlosti, jer sunčeva svjetlost pomaže mozgu da resetuje cirkadijalni ritam. Takođe se preporučuje izbjegavanje teških obroka i kofeina u večernjim satima, kao i preskakanje popodnevnog spavanja. Lagana fizička aktivnost tokom dana, posebno na otvorenom, može dodatno pomoći organizmu da se brže prilagodi novom ritmu.
Izvor: Analitika
Foto: Shutterstock
