Rasol, tečnost dobijena fermentacijom kupusa prilikom kiseljenja, vekovima se koristi na Balkanu, naročito kao narodni lijek protiv mamurluka. Tradicionalno se pije zimi, ali sve više privlači pažnju zbog svojih potencijalnih zdravstvenih koristi. Poznat je i kao prirodni probiotik.
Rasol je bogat korisnim bakterijama mliječne kiseline koje povoljno utiču na crijevnu floru. Umjereno, redovno konzumiranje može poboljšati varenje, ojačati imunitet i doprinijeti ravnoteži digestivnog sistema.
Osim toga, sadrži vitamin C, vitamine B-kompleksa, kalijum, magnezijum i gvožđe. Posebno je značajan vitamin B12, koji se u fermentisanoj hrani stvara zahvaljujući bakterijama mliječne kiseline i ključan je za formiranje crvenih krvnih zrnaca, proizvodnju energije i zaštitu nerava.
Zbog visokog sadržaja tečnosti i natrijuma, rasol pomaže u hidrataciji i brzoj nadoknadi elektrolita, posebno nakon fizičkog napora ili konzumiranja alkohola. Fermentisana hrana može povoljno uticati i na metabolizam i regulisanje šećera u krvi, iako su potrebna dodatna istraživanja. Niska kalorijska vrijednost čini rasol pogodnim napitkom za one koji paze na tjelesnu težinu.
Glavni nedostatak rasola je visok sadržaj soli, što može doprinijeti povišenom krvnom pritisku, zadržavanju tečnosti i opterećenju bubrega. Osobe sa hipertenzijom, bolestima bubrega, srca ili gastritisom trebalo bi da ga izbjegavaju ili konzumiraju samo uz savjet ljekara.
Stručnjaci preporučuju umjerenost – čaša rasola od 100–200 ml povremeno može imati pozitivan efekat, ali ne bi trebalo da postane svakodnevna navika. Rasol se dobija kao „bonus“ kada se ukiseli kupus ili se pravi od svježeg isjeckanog kupusa koji fermentira 4–5 dana. Ponekad se dodaju crvene glavice kupusa radi ljepše boje.
Važno je da se rasol pije hladan, jer zagrijavanjem gubi vitamine, enzime i vrijedne bakterije mliječne kiseline, što umanjuje njegov probiotski efekat.
Izvor: Dan
Foto: Simple Meal Youtube_screenshot
