Krvni ugrušak, poznat i kao tromb, formira se prirodnim procesom zgrušavanja krvi i neophodan je za zaustavljanje krvarenja.
Međutim, kada se tromb razvije bez očiglednog razloga ili povrede, može predstavljati ozbiljan zdravstveni rizik.
Tromb može nastati u venama, ali i bilo gdje u krvnom sistemu, i dovesti do blokade protoka krvi, što može izazvati različite komplikacije, od blažih simptoma do životno ugrožavajućih stanja poput srčanog ili moždanog udara.
Formiranje ugrušaka može biti uzrokovano povredama, operacijama, dugotrajnim mirovanjem ili usporenom cirkulacijom. Osobe sa hroničnim bolestima, povišenim holesterolom, dijabetesom ili gojaznošću, kao i one koje dugo sjede ili ne vježbaju, imaju veći rizik od tromba.
Duboka venska tromboza (DVT) javlja se kada se ugrušak razvije u venama nogu. Ako se dio tromba odvoji i stigne do pluća, može izazvati plućnu emboliju, stanje koje može biti fatalno.
Tromb u srcu može izazvati bol u grudima, ubrzan rad srca, kratak dah, kašalj sa tragovima krvi, mučninu i slabost. U slučaju ovih simptoma, hitno je potrebno potražiti medicinsku pomoć.
Tromb u mozgu može se manifestovati iznenadnom glavoboljom, zbunjenošću, poteškoćama u govoru, slabosti jedne strane tijela ili napadima sličnim epileptičnim.
Simptomi tromba u nozi uključuju oticanje, bol, promjenu boje kože i osjećaj težine. Ako se ne liječi, može dovesti do dugotrajnih komplikacija poput venskih rana i povišenog pritiska u venama.
Plućna embolija se očituje otežanim disanjem, ubrzanim pulsom, bolom u grudima i kašljem sa krvlju, ali ponekad može proći i bez jasnih simptoma.
Tromb u bubrezima često ne daje rane znakove, ali može izazvati krv u mokraći i smanjen volumen urina.
Tromb u želucu ili jednjaku obično nema simptome, ali pucanje krvnog suda može izazvati jake bolove, povraćanje krvi i crnu stolicu, što zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju.
Izvor: Nezavisne
Foto: Shutterstock
