Od početka ove godine u Crnoj Gori je podnijeto 66 krivičnih prijava zbog sumnje u falsifikovanje obrazovnih isprava. Ovaj broj već premašuje statistiku iz prošle godine, koja je do sada bila rekordna, sa ukupno 38 prijava.
Tokom 2023. godine, prijave su se odnosile na falsifikate različitih nivoa obrazovanja – pet za osnovno, 31 za srednje i dvije za visoko obrazovanje. Ministarstvo je tada samostalno podnijelo 28 prijava, od čega se polovina odnosila na sumnjive inostrane diplome.
Zarija Pavićević iz organizacije Alternativa Crna Gora ocijenio je da su falsifikovane diplome jedan od najopasnijih oblika urušavanja društvenih vrijednosti, jer direktno podrivaju meritokratiju i povjerenje građana u institucije. On smatra da je riječ o posljedici višedecenijskog nedostatka kontrole i odgovornosti.
Prema njegovim riječima, iako se posljednjih godina preduzimaju određeni koraci, bez jasne volje pravosuđa i politike nema stvarnog rješenja.
„Možemo imati najbolje zakone, ali ako tužioci i sudije ne postupaju profesionalno i nepristrasno, sve se svodi na formu bez suštine“, rekao je Pavićević.
On je upozorio i na sistemsku kontaminaciju javnog sektora, navodeći da gotovo nema institucije bez sumnje u vjerodostojnost dijela zaposlenih.
„Sumnje postoje i u medijima, pa i u javnom servisu, gdje se vjeruje da radi više ljudi sa spornim diplomama. Takvi pojedinci često pokušavaju da se zadrže na funkcijama kroz manipulacije i obmane“, dodao je Pavićević.
Prema nezvaničnim procjenama Alternative, u Crnoj Gori više od 25.000 zaposlenih u javnom sektoru ima sumnjive diplome. Samo u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici formirano je 70 predmeta koji se odnose na lažne isprave, ali, kako kaže Pavićević, to je „tek vrh ledenog brijega“, jer većina slučajeva nikada ne dođe do tužilaštva.
Izvor: RTCG
Foto: Envato
