Crna Gora, zemlja bogata prirodnim resursima i bogatim sirovinama, ne bi trebalo da uvozi oko dvadeset miliona tona proizvoda od cigle godišnje.
Ova brojka se čini posebno neprikladnom s obzirom na značajna nalazišta visokokvalitetne gline u zemlji koja je savršeno pogodna za lokalnu proizvodnju cigle.
Region oko Berana, posebno, nudi uvjerljivu bazu resursa koja bi, ako se pravilno iskoristi, mogla zadovoljiti domaću potražnju i podstaći ekonomsku diversifikaciju.
Bivši radnici sada srušene ciglane u Beranama nedavno su sa Portalom RTCG podijelili svoja saznanja i nade, ističući potrebu strateškog ulaganja i održivog korišćenja ove perspektivne lokacije i njenih resursa.
Područje oko Berana nalazi se na značajnim nalazištima vrhunske gline, koja su godinama ostala u velikoj mjeri nedovoljno eksploatisana. Naime, lokacije kao što su Budimlja, Jasikovac i Policija zajedno pokrivaju oko 30 hektara, sa rezervama koje prelaze šest miliona kubnih metara kvalitetne gline pogodne za proizvodnju cigle i crijepa. Među njima se posebno ističe Jasikovac, sa procenjenim rezervama od oko 1,3 miliona tona ciglane gline. Stručnjaci sugerišu da bi ukupan potencijal Jasikovca mogao dostići čak 2,1 milion tona, što predstavlja veliku priliku za napredovanje lokalne industrije.
Uprkos bogatstvu ovih nalazišta, zemlja se i dalje u velikoj meri oslanja na uvoz za svoje potrebe za opekom. Ova zavisnost ne samo da utiče na trgovinski bilans, već i lišava Crnu Goru ekonomskih koristi koje bi mogle proizaći iz razvoja snažnog lokalnog proizvodnog sektora.
Radnici i lokalni preduzetnici smatraju da bi osnivanje moderne fabrike crijepa na mjestu bivše fabrike moglo poslužiti kao katalizator za privredni preporod. Takav pogon ne bi samo pokrio domaću potražnju za krovnim materijalima, već bi mogao i diverzificirati proizvodnju kako bi uključio keramičke blokove, monta cigle, izolacijske materijale i punu ciglu – proizvode za kojima raste potražnja kako na domaćem, tako i potencijalno na susjednim tržištima.
Radnici izražavaju frustraciju zbog prekršenih obećanja datih prije više od petnaest godina, kada su najavljeni planovi za izgradnju nove ciglane na mjestu starog pogona, koji je srušen 2008. Fabrika je privatizovana 2005. godine, a naknadna uvjeravanja novog vlasnika, “Katel”, sugerisala su da će biti uspostavljeni moderni, vrhunski objekti. Međutim, godine su prolazile bez opipljivih pomaka. Umjesto toga, fabrika je na kraju zatvorena, a prostorije srušene pod izgovorom buduće modernizacije – potez koji mnogi u zajednici sada vide kao propuštenu priliku.
Ovaj gubitak je pogoršan činjenicom da je imovina licitirana sedamnaest puta tokom godina, često po cijenama daleko ispod početnih ponuda. Prije osam godina, lokalni stanovnik Berana kupio je nekretninu za samo 145.000 eura – sumu koju mnogi smatraju djelićem njene stvarne vrijednosti s obzirom na potencijal lokacije i rudna nalazišta ispod nje. Ponovljeno potcjenjivanje i nedostatak strateškog planiranja doveli su zajednicu u pitanje o pravim namjerama iza ovih aukcija i širem pristupu eksploataciji prirodnih resursa Crne Gore.
Radnici i lokalni dionici ostaju nada da će novi investitori prepoznati vrijednost ovih depozita i strateški značaj revitalizacije lokacije. Oni tvrde da bi uz odgovarajuće ulaganje u modernu opremu i održive prakse, lokacija mogla postati uspješan centar za proizvodnju, generisanje radnih mjesta i ekonomski rast za Berane i širi region.
“Koristimo i ovu prliku da ponovo pozovemo nadležne organe da konačno sagledaju sva dešavanja u ciglani poslije kojih je fabrika sravnjena sa zemljom, a radnici upućeni na biro rada. Za ovaj privredni zločin niko nikada nije odgovarao”, kažu za RTCG bivši radnici nekadašnje ciglane.
Izvor: RTCG
Foto: Antena M
