
Novo istraživanje londonskog Imperijal koledža pokazuje da je globalno zagrijavanje izazvano ljudskim djelovanjem odgovorno za dvije od tri smrti tokom ljetnih vrućina u Evropi.
Između juna i avgusta procijenjeno je da je od ekstremnih temperatura umrlo 24.400 ljudi, a čak 16.500 slučajeva povezano je sa dodatnom toplotom uzrokovanom emisijama gasova s efektom staklene bašte, navodi analiza koja još nije recenzirana.
U studiji sprovedenoj u 854 evropska grada, naučnici su izračunali da su klimatske promjene podigle prosječnu temperaturu u urbanim sredinama za 2,2 stepena, što je značajno povećalo smrtnost. Najugroženiji su bili stariji – 85% preminulih imalo je više od 65 godina, dok je 41% bilo starije od 85.
Klimatološkinja Frederike Oto naglašava da je veza između sagorijevanja fosilnih goriva, rasta temperature i smrtnosti neosporna.
„Da nismo nastavili koristiti fosilna goriva, većina od 24.400 ljudi ne bi umrla ovog ljeta”, kazala je ona.
Epidemiolog Garifalos Konstantinudis upozorio je da se rizik od vrućina i dalje potcjenjuje.
„Niko ne bi očekivao da ljudi rade po uraganskim vjetrovima, a opasna vrućina se i dalje tretira previše olako”, naveo je on.
Iako su evropski gradovi bolje pripremljeni nego tokom talasa iz 2003. godine kada je umrlo 70.000 ljudi, zdravstvene službe se i dalje suočavaju sa izazovima rastućih temperatura i sve starijeg stanovništva.
Izvor: Antena M
Foto: Getty images
