Švedska vlada planira da spusti starosnu granicu krivične odgovornosti sa 15 na 13 godina, kao dio šireg odgovora na porast nasilja među bandama. Premijer Ulf Kristerson najavio je reformu kojom bi maloljetnici mogli biti gonjeni za najteža djela poput ubistva i izazivanja eksplozija. Policija tvrdi da kriminalne mreže sve češće koriste djecu za izvršenje opasnih zadataka jer mlađi od 15 godina ne mogu biti krivično gonjeni.
Vlada je ranije najavila osnivanje posebnih pritvorskih jedinica za maloljetnike od 15 do 17 godina, a sada se plan proširuje i na djecu od 13 do 14 godina. Prema švedskom Ministarstvu pravde, prve takve ustanove mogle bi početi sa radom već narednog ljeta. Cilj reforme je da se zatvori pravna rupa koju bande koriste, ali brojni pravni stručnjaci, organizacije za prava djeteta i socijalni radnici upozoravaju da bi spuštanje granice moglo imati suprotan efekat i otežati rehabilitaciju mladih.
U Evropskoj uniji pravila se značajno razlikuju. Najniža granica krivične odgovornosti je u Irskoj, gdje je djecu moguće goniti već sa 10 godina za najteža krivična djela. Slične granice postoje u Belgiji, Mađarskoj i Francuskoj (12–13 godina), dok je najviša u Portugaliji i Luksemburgu – 16 godina. Sve zemlje EU imaju posebne pravosudne sisteme za maloljetnike, ali političke debate o pooštravanju pravila sve su intenzivnije.
U Njemačkoj je granica odgovornosti 14 godina, a sudovi za maloljetnike naglasak stavljaju na rehabilitaciju i društveno koristan rad. Ipak, rast nasilja među djecom mlađom od 14 godina izazvao je pozive konzervativnih političara da se granica spusti na 12 godina. Vlada zasad ne planira promjene, ali pažljivo prati švedski primjer.
Irska ostaje zemlja sa najnižom starosnom granicom u EU. Tamo djeca mogu odgovarati već od 10 godina za ubistvo ili silovanje, što je izazvalo osude organizacija za ljudska prava i preporuke da se granica poveća na najmanje 14 godina.
Iskustvo Danske pokazuje koliko su ovakve reforme osjetljive. Nakon što je 2010. vlada smanjila granicu sa 15 na 14 godina, studije su pokazale da stopa kriminala nije pala, već da je rano zatvaranje povećalo rizik od ponavljanja krivičnih djela. Dvije godine kasnije odluka je poništena.
Stručnjaci upozoravaju da spuštanje granice može biti politički popularno, ali rijetko donosi trajne rezultate. Istraživanja iz Evrope i SAD pokazuju da rana kriminalizacija djece često otežava njihov razvoj i povratak u društvo. Dok evropske zemlje balansiraju između odvraćanja i rehabilitacije, ključno pitanje ostaje kako spriječiti da djeca uopšte zakorače u svijet kriminala.
Izvor: Adria
Foto: Pixabay
