Savremena istraživanja iz oblasti genetike i metabolizma lipida pokazuju da nivo holesterola u krvi često više zavisi od nasljednih faktora nego od ishrane, tjelesne mase ili fizičke aktivnosti. Ključnu ulogu ima jetra, koja proizvodi najveći dio holesterola, a njen „tempo rada“ u velikoj mjeri određuju geni.
Zbog toga se dešava da osobe koje vode zdrav način života, pravilno se hrane i redovno vježbaju, ipak imaju povišen LDL holesterol – takozvani „loši“ holesterol – koji se taloži u zidovima krvnih sudova i postepeno ih sužava.
Ljekari sve češće nailaze na slučajeve u kojima vitki, naizgled potpuno zdravi ljudi imaju ozbiljne naslage u arterijama, nalik onima kod znatno starijih osoba. To je jasan signal da spoljašnji izgled nije pouzdan pokazatelj stanja srca i krvnih sudova.
Jedan od najčešćih uzroka ovakvog stanja je porodična hiperholesterolemija (FH), genetski poremećaj koji pogađa otprilike jednu osobu na 200 do 250 ljudi. Mutacije gena poput LDLR, APOB ili PCSK9 onemogućavaju organizmu da efikasno ukloni višak LDL holesterola iz krvi, pa njegove vrijednosti mogu biti izrazito visoke, čak i bez ikakvih simptoma.
Ako se ne liječi, porodična hiperholesterolemija višestruko povećava rizik od srčanog udara i moždanog udara u relativno mladom životnom dobu. Podaci Mayo klinike pokazuju da neliječene osobe sa ovim genetskim poremećajem imaju i do 20 puta veći rizik od kardiovaskularnih bolesti prije pedesete godine.
Jedini pouzdan način da se problem otkrije na vrijeme jeste laboratorijska analiza krvi. Lipidni profil, koji uključuje ukupni holesterol, LDL, HDL i trigliceride, može ukazati na nasljedni poremećaj, naročito ako su životne navike uredne. U tim slučajevima ljekari često savjetuju dodatne preglede članova porodice.
Stručnjaci upozoravaju da ne treba čekati simptome, jer ih često nema. Holesterol ne izaziva bol, ali dugoročno i neprimjetno oštećuje krvne sudove i srce. Redovna kontrola krvne slike, makar jednom godišnje, može biti presudna za očuvanje zdravlja.
Izvor: Nezavisne
Foto: Shutterstock
