U periodu od 1. januara do 15. maja 2025. godine, Crna Gora je prijavila ukupno devet slučajeva Q groznice, zoonoze uzrokovane bakterijom Coxiella burnetii.
Od toga, tri slučaja su identifikovana u Podgorici, glavnom gradu, dok je šest zabilježeno u ruralnom području Plužina.
Većina ovih infekcija uočena je među pojedincima koji su bili profesionalno izloženi bolesnim životinjama, kao što su farmeri, veterinari i veterinarski tehničari.
Njihov bliski kontakt sa stokom i životinjskim proizvodima povećava rizik od zaraze ovom bolešću. Sveukupno, zemlja je do sada dokumentovala 23 slučaja Q groznice tokom 2024. godine, naglašavajući stalnu zabrinutost javnog zdravlja koja zahtijeva pažljivo praćenje.
Institut za javno zdravlje (IJZ) objavio je saopštenje u kojem se ističe važnost kontinuiranog nadzora i budnosti. Iako su trenutne brojke relativno niske, IJZ upozorava da bi situacija mogla eskalirati, posebno među rizičnim grupama koje su izloženije potencijalnim izvorima zaraze.
Agencija naglašava da bi se u narednim mjesecima moglo pojaviti još slučajeva ako se preventivne mjere ne budu striktno pridržavale.
Posebno se pozivaju vlasnici farmi i menadžeri da se pridržavaju utvrđenih veterinarskih i zdravstvenih smjernica kako bi smanjili rizik od infekcije među svojim radnicima i životinjama. Takve mjere uključuju pravilno rukovanje i odlaganje životinjskog otpada, održavanje higijenskih standarda i osiguravanje da se životinje redovno provjeravaju i vakcinišu gdje je to potrebno.
Primarni put prenosa Q groznice je zračno-kapnim putem; kontaminirane čestice koje sadrže Coxiella burnetii mogu se raspršiti i udahnuti od strane ljudi. Ovi infektivni aerosoli često potječu od kontaminiranih životinjskih izlučevina, placente ili proizvoda za rađanje, koji se mogu raspršiti tijekom rađanja životinja ili aktivnosti čišćenja. Dodatno, kontakt sa kontaminiranim životinjskim proizvodima kao što su mlijeko, meso, vuna ili aerosoli nastali iz izlučevina životinja takođe može prenijeti bakterije. Divlje životinje i krpelji su takođe poznati rezervoari za Coxiella burnetii, doprinoseći postojanju i širenju bolesti u prirodnom okruženju. Preventivne strategije i povećana svijest neophodni su za kontrolu širenja i zaštitu ranjivih populacija od ove potencijalno ozbiljne zoonotične infekcije.
Izvor/Foto: IJZ
