Sir je često prisutan u svakodnevnoj ishrani, bilo kao samostalni zalogaj ili dodatak jelima. Iako se nerijetko spominje zbog visokog sadržaja masti i natrijuma, stručnjaci ističu da sir obezbjeđuje i važne nutrijente poput proteina i kalcijuma.
Hrana koju unosimo snažno utiče na zdravlje, a kod sira to znači da pojedine vrste mogu dodatno opteretiti kardiovaskularni sistem ili poremetiti ravnotežu crijevne mikrobiote, što je ključno za energiju, varenje, smanjenje nadimanja i dobro raspoloženje.
Gastroenterolozi jasno upozoravaju da visoko prerađeni sirevi sa malo živih kultura i puno soli najviše štete zdravlju crijeva.
„To uključuje komercijalne rendane mješavine, aromatizovane kriške i jeftin sir za picu“, kaže dr Ekta Gupta za Parade. Sličnog je mišljenja i dr Ritu Nahar: „Kada je riječ o zdravlju crijeva, prerađeni sirevi su među najgorim izborima“.
Razlog je u tome što ovi sirevi sadrže mnogo zasićenih masti, natrijuma i emulgatora, dok imaju vrlo malo živih kultura.
„Oni mogu promijeniti crijevni mikrobiom i doprinijeti upali, nadimanju i metaboličkim problemima ako se često jedu“, dodaje dr Nahar.
Dr Gupta ističe da minimalan sadržaj živih kultura znači da „ne doprinose korisnim bakterijama“, a česta konzumacija može povećati rizik od disbioze i kardiometaboličkih problema.
Ipak, prerađeni sir nije štetan ako se jede povremeno i u manjim količinama, osim kod osoba s posebnim zdravstvenim problemima, poput netolerancije na laktozu ili alergije na kazein.
Stručnjaci savjetuju izbor tradicionalno fermentisanih i zrelih sireva, koji sadrže više živih kultura. Dr Nahar preporučuje: „Prirodno zreli sirevi poput čedara, švajcarskog sira ili gaude, i fermentisane opcije poput kefir sira, mogu podržati raznoliku crijevnu mikrobiotu“.
Oba ljekara preporučuju i kombinovanje sira s hranom bogatom vlaknima radi pojačavanja pozitivnog efekta na crijevni mikrobiom.
Izvor: Antena M
Foto: Shutterstock
