Screenshot_20261103_105443_com_instagram_android_ModalActivity

Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović izjavio je nakon saslušanja u Višem sudu u Podgorici, u predmetu koji se odnosi na privatizaciju Telekoma iz 2005. godine, da taj postupak vidi kao zloupotrebu pravosudne institucije i nastavak političkog obračuna sa njim i politikom koju je zastupao. Poručio je da će pokrenuti krivično gonjenje protiv svih za koje smatra da su učestvovali u zloupotrebi državnih institucija.

Đukanović je novinarima ispred suda kazao da se pozivu uredno odazvao, kao što je, kako je naveo, uvijek činio kada su u pitanju državne institucije.

„Odazvao sam se i ovog puta kada imam snažan utisak da je riječ o pokušaju zloupotrebe jedne državne institucije, u ovom slučaju suda. Mislim da je riječ o politikanskom nastavku jednog politikanskog obračuna sa mnom i sa politikom koja je konstituisala i dugo vodila jednu drugačiju građansku Crnu Goru zasnovanu na evropskim vrijednostima“, rekao je Đukanović.

On smatra da se u ovom slučaju dovodi u pitanje podjela vlasti, jer, prema njegovoj ocjeni, izvršna vlast pokušava da preuzme ovlašćenja koja pripadaju tužilaštvu i sudstvu.

„Gledam na to, moram da vam kažem, onako, više kao na jedno potpuno neozbiljno i neodgovorno političko ponašanje. Govorim o politici jer sam čovjek politike i 30 godina sam pokušavao da vodim politiku koja treba da bude u interesu obnove i razvoja Crne Gore kao građanske države, zasnovane na vladavini prava i zasnovane na evropskim standardima. Ovo što se sada događa je sušta suprotnost tome. Ovo je pokušaj revizije svega onoga što je Crna Gora na tom planu do sada napravila“, istakao je Đukanović.

Najavio je i pokretanje pravnih postupaka protiv osoba koje smatra odgovornim za postupanje suprotno zakonu, naglašavajući da njegova ranija državna funkcija ne umanjuje prava koja mu pripadaju kao građaninu.

„Preduzeću krivično gonjenje prema svima koji su pokušali i uspjeli da zloupotrijebe državu, da zloupotrijebe državnu instituciju, u ovom slučaju pravosudnu vlast, jer, bio ja bivši predsjednik ili bivši premijer ili ne, meni su, kao i svim drugim građanima Crne Gore, zagarantovana moja prava i ta prava mora da štiti autoritativna država“, poručio je on.

Đukanovićeva advokatica Svetlana Vujanović ukazala je da u pozivu za saslušanje nijesu bili precizirani razlozi zbog kojih je njen klijent pozvan, već je, kako je navela, bila navedena samo zakonska odredba. Dodala je da u dokumentaciji koju im je predočio tužilac nije bilo konkretnih navoda o okolnostima navodnog primanja mita.

„Kod primanja mita nema oštećenog kao subjekta koji može da preduzme gonjenje. Ne može Vlada da uzima posao državnog tužioca, jer zalazi u krivičnu zonu. Ne može pravosuđe da se poklapa do te mjere da oni uzimaju ovlašćenja koja samo državno tužilaštvo po Ustavu ima da preduzima gonjenje za krivična djela koja se gone po službenoj dužnosti“, kazala je Vujanović.

Saslušanja su zatražena zbog sumnji da je prilikom privatizacije državnog Telekoma 2005. godine isplaćivan višemilionski mito, navodno prikriven kroz fiktivne konsultantske ugovore.

Osim Đukanovića, planirano je i saslušanje njegove sestre Ane Đukanović, biznismena Veselina Barovića, nekadašnjeg direktora Telekoma Olega Obradovića i Damjana Hoste, koji je učestvovao u pregovorima o prodaji akcija.

Postupak je pokrenut nakon što je Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa države preuzeo krivično gonjenje u ime Crne Gore. Tome je prethodila odluka Specijalnog državnog tužilaštva iz početka avgusta 2025. godine, kada je odbačena krivična prijava Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) protiv Đukanovića, njegove sestre i više drugih osoba, uz obrazloženje da je nastupila apsolutna zastara.

Krivično vanpretresno vijeće Višeg suda u Podgorici zauzelo je drugačiji stav, ocjenjujući da u ovom predmetu zastara nije nastupila. Tužilaštvo je nakon toga podnijelo žalbu Vrhovnom sudu, ali je ona odbačena kao nedozvoljena. Time je omogućeno nastavljanje postupka i saslušanje osoba koje se smatraju važnim za rasvjetljavanje okolnosti privatizacije, više od 20 godina nakon prodaje kompanije.

Predmet se odnosi na privatizaciju tadašnjeg državnog Telekoma i njegovu prodaju Mađar Telekomu 2005. godine. Američki istražni organi utvrdili su da je tokom tog procesa isplaćeno više od sedam miliona eura mita najmanje dvojici crnogorskih funkcionera i jednoj advokatici, sestri tada visokog vladinog funkcionera. U tim navodima pominjana je Ana Đukanović, koja je negirala optužbe i tužila medije koji su je povezivali sa slučajem.

Mađar Telekom, kompanija koja je dio Dojče Telekom grupe, u decembru 2011. godine pristao je da plati 95 miliona dolara u okviru poravnanja sa američkom Komisijom za hartije od vrijednosti i berzu (SEC). Ta institucija teretila je kompaniju za podmićivanje zvaničnika u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji kako bi obezbijedila poslovne aranžmane.

SEC je iste godine pokrenula postupak i protiv čelnika Mađar Telekoma zbog sumnji da su tokom privatizacija u dvije države podmićivali državne zvaničnike. Prema nalazima te komisije, u Crnoj Gori je 7,3 miliona eura mita navodno isplaćeno putem četiri lažna konsultantska ugovora, između ostalog i preko kompanije povezane sa sestrom visokog funkcionera tadašnje Vlade.

Izvor: CdM

Foto: Pobjeda_screenshot