Bivša ministarka prosvjete Vesna Bratić poručila je da bi Srbi u Crnoj Gori trebalo da iskoriste zakonske mogućnosti koje imaju kao manjinski narod, uključujući pravo na obavezne mandate, ocjenjujući da je neophodno da njihove interese zastupaju politički predstavnici sa jasnim nacionalnim i političkim legitimitetom.
U objavi na Fejsbuku, Bratić je navela da, ukoliko ostali manjinski narodi imaju pravo na garantovane mandate, onda bi i Srbi trebalo da traže isto pravo. Prema njenom stavu, nije dovoljno da pripadnici srpskog naroda budu članovi građanskih političkih partija, već bi trebalo da ih predstavljaju organizacije koje imaju jasno definisanu srpsku političku platformu.
Ona je istakla da činjenica da je srpski jezik većinski u svakodnevnoj upotrebi ne znači da ima status službenog jezika, kao i da se, kako smatra, položaj Srba u političkom i pravnom sistemu mora posmatrati kroz postojeći ustavni okvir.
„To što mi mislimo, želimo ili što je nekada bilo – ne mijenja današnju stvarnost“, poručila je Bratić, podsjećajući na istorijske primjere srpskog identiteta u Cetinju, Dubrovniku i među muslimanskim stanovništvom, za koje ocjenjuje da danas nemaju gotovo nikakav politički i nacionalni značaj.
Prema njenim riječima, odbijanje da se Srbi posmatraju kao manjinski narod u prošlosti je odgovaralo Demokratskoj partiji socijalista, jer zbog takvog pristupa nijesu koristili određena prava i kvote koje su imali drugi manjinski narodi. Bratić smatra da sličan odnos danas odgovara i građanskim partijama.
Kao primjer je navela da funkcioneri građanskih stranaka koji pripadaju bošnjačkom narodu nijesu automatski politički predstavnici Bošnjaka, već zastupaju politiku svojih partija. Istom logikom, kako je ocijenila, ni funkcioneri PES-a koji su srpske nacionalnosti ne predstavljaju automatski srpski narod.
Bratić je naglasila da takav stav ne znači osporavanje nacionalne svijesti ili dobrih namjera pojedinaca, već ukazivanje na razliku između nacionalne pripadnosti i političkog predstavljanja.
Ona je pozvala da se o ovom pitanju razmisli prije narednih izbora i da se ne odustaje od prava koja omogućavaju Ustav i zakoni. Istovremeno je poručila da zastupanje interesa jednog naroda ne mora biti u suprotnosti sa odgovornošću prema svim građanima.
U nastavku objave osvrnula se i na jezička i identitetska pitanja, posebno na tvrdnje o sličnosti pljevaljskog govora sa hrvatskim jezikom. Bratić smatra da su govori Pljevalja bliži istočnohercegovačkom području, odnosno mjestima poput Rudog i Čajniča, nego Dubrovniku, a kao primjer navela je i sličnosti sa govorom stanovnika Bileće i Trebinja.
„Politički Srbin neće ovo izjaviti. U tome je razlika“, napisala je Bratić, kritikujući, kako je navela, ketmanstvo i mimikriju kada se koriste u neograničenoj mjeri.
Na kraju je poručila da bi politički predstavnici srpskog naroda trebalo da se bore za prava građana koji se izjašnjavaju kao Srbi, navodeći da je riječ o oko 33 odsto stanovništva prema popisu, uz napomenu da se taj broj odnosi na one koji su se nacionalno izjasnili kao Srbi.
„Do tada, možda da se potrudimo, pa i kroz politiku prava manjinskog naroda da se izborimo za srpski jezik i zastavu i predstavničku kvotu – svuda“, zaključila je Bratić.
Izvor: Facebook