Uprkos tome što su vlasti u Njemačkoj prije deset godina uvele ograničenja najamnina na pojedinim tržištima, stanari u velikim gradovima danas plaćaju u prosjeku 43 odsto više nego 2015. godine.
Najveći rast zabilježen je u Berlinu, gdje su najamnine porasle čak 69 odsto, pokazuju podaci koje je vlada dostavila na upit zastupnice stranke Ljevica (Die Linke) Karen Lej.
Podaci Ministarstva graditeljstva odnose se na najamnine bez dodatnih troškova za stanove koji su oglašavani putem interneta u 14 velikih gradova.
U Berlinu je cijena najma bez grijanja porasla sa 9,02 eura po kvadratnom metru 2016. godine na 15,25 eura prošle godine.
Po stopi rasta iza Berlina slijedi Lajpcig sa povećanjem od 67 odsto, dok su Bremen i Duizburg zabilježili rast od 46 odsto. U Esenu i Dizeldorfu kirije su porasle za 43 odsto, dok je u Hamburgu rast iznosio 42 odsto.
Minhen je sa povećanjem od 37 odsto ispod prosjeka, ali je i dalje najskuplji veliki grad za stanovanje u Njemačkoj. U 2025. godini prosječna najamnina tamo je iznosila 21,29 eura po kvadratnom metru.
U Frankfurtu je, nakon desetogodišnjeg rasta od 39 odsto, cijena dostigla 16,58 eura po kvadratnom metru, dok je u Štutgartu, uz rast od 37 odsto, prosjek sada 16,06 eura.
Ministarstvo navodi da stanovi koji se iznajmljuju mimo internet oglasa, poput onih preko lista čekanja stambenih kompanija ili direktnim dogovorom, mogu biti jeftiniji.
Međutim, zastupnica Karen Lej upozorava na, kako kaže, “eksploziju najamnina” i politički neuspjeh u pokušaju da se rast zaustavi.
“Ograničenje cijene može funkcionisati u pojedinačnim slučajevima, ali nije prikladno za zaustavljanje naglog rasta”, ocijenila je ona.
Takozvana kočnica najamnina primjenjuje se od 1. juna 2015. godine na tržištima gdje postoji velika potražnja. Prema pravilima, cijena najma ne smije biti veća od 10 odsto iznad prosječne najamnine u tom području.
Ipak, Lej smatra da brojni izuzeci slabe ovu mjeru, navodeći primjere dodatnih naknada za namještaj ili kratkoročni najam.
Ljevica se već godinama zalaže za sveobuhvatno ograničenje najamnina, kao i za stroži obračun sa takozvanim zelenim najamninama, koje su 20 ili čak 50 odsto iznad uobičajenog prosjeka.
Izvor: Nezavisne
Foto: Investitor_ilustracija
