Tokom 2025. godine, 42 osobe u Crnoj Gori postale su žrtve internet prevara, a ukupna šteta iznosi oko 300.000 eura, saopštila je Uprava policije. Broj prijavljenih slučajeva u porastu je, a prevaranti koriste sve sofisticiranije metode kako bi privukli i obmanuli žrtve.
Najčešći kontakti sa prevarenima ostvaruju se putem društvenih mreža, posebno Instagrama i Fejsbuka, gdje prevaranti otvaraju lažne stranice velikih kompanija i nude lažne nagradne igre ili “investicione prilike”. Na prvi pogled, sve izgleda uvjerljivo – profesionalni dizajn, realni logotipi, pa čak i lažne objave poznatih ličnosti generisane pomoću vještačke inteligencije (AI).
Iza svega stoji socijalni inženjering – vještina manipulacije ljudima radi prikupljanja povjerljivih podataka. Prevaranti stvaraju lažne web stranice i putem zlonamjernih linkova prikupljaju podatke o korisnicima, naročito one sa platnih kartica. Takvi slučajevi sve češće uključuju i kripto prevare ili lažne oglase za smještaj na sajtovima poput Booking com.
Iako policija istražuje svaki slučaj, otkrivanje počinilaca je izuzetno teško. Digitalni tragovi se lako prikrivaju, a istrage često zahtijevaju saradnju sa međunarodnim agencijama i tehnološkim kompanijama, što dodatno usporava proces.
Prema policijskim podacima, najčešće meta postaju građani koji ne provjeravaju izvore i kliknu na linkove koji “obećavaju previše” – od nagrada i luksuznih automobila, do “šansi koje se ne propuštaju”. U većini slučajeva, tekstovi na tim stranicama su gramatički netačni, generički prevedeni i sadrže nerealne tvrdnje i popuste.
Kako se zaštititi?
Iz policije savjetuju da nikada ne dijelite lične ili finansijske podatke putem sumnjivih linkova, da provjeravate autentičnost oglasa i stranica, te da budete skeptični prema ponudama koje djeluju previše dobro da bi bile istinite. Posebno upozoravaju na deepfake sadržaje – video snimke i objave u kojima poznate ličnosti “preporučuju” investicije koje zapravo ne postoje.
Edukacija građana je ključna, poručuju iz Uprave policije. Planira se jačanje saradnje sa NVO sektorom, medijima i međunarodnim partnerima, kako bi se organizovale javne kampanje i radionice posvećene bezbjednom korišćenju interneta.
Najvažnije pravilo, ističu stručnjaci za sajber bezbjednost, ostaje jednostavno: Ako ste u sumnji – ne klikćite, ne odgovarajte i ne šaljite novac.
Izvor: Raskrinkavanje
Foto: Pixabay
