
Da li je važno u koliko sati večeramo i postoji li idealno vrijeme za posljednji obrok u danu? Iako se često može čuti da je večera u kasnim satima loša za zdravlje, stručnjaci ukazuju da ne postoji univerzalno pravilo koje odgovara svima.
Vrijeme večere zavisi od brojnih okolnosti, među kojima su radne obaveze, smjene, fizička aktivnost, porodični raspored i vrijeme odlaska na spavanje. Zbog toga je teško odrediti jedan termin koji bi bio najbolji za sve ljude.
Nutricionistkinja Maja Feler, magistar nauka i sertifikovana stručnjakinja za ishranu, u razgovoru za Real Simple istakla je da za prosječnu zdravu osobu nema značajne razlike između večere u 17 i 18.30 časova.
Prema njenim riječima, mnogo je važnije pronaći termin koji se uklapa u svakodnevni raspored i kojeg se osoba može dosljedno pridržavati.
Jedan od faktora koji treba uzeti u obzir jeste cirkadijalni ritam, odnosno unutrašnji biološki sat koji reguliše ciklus spavanja i budnosti. Brojni procesi u organizmu, uključujući metabolizam, povezani su sa ovim ritmom.
Zbog toga tijelu uglavnom više odgovara redovan raspored obroka nego neredovna ishrana ili čekanje da se pojavi jaka glad.
Metabolizam se tokom dana mijenja, a kako se približava vrijeme za spavanje, organizam se postepeno priprema za odmor. Ipak, ukoliko poslovne ili druge obaveze ne dozvoljavaju ranu večeru, to ne znači da osoba mora da mijenja čitav dnevni raspored.
Dosljednost u vremenu obroka može biti korisna i kada večera nije posebno rana. Redovni obroci i užine mogu pomoći u održavanju stabilnijeg nivoa šećera u krvi, ali i smanjenju naglih napada gladi, umora i želje za hranom.
Zaključak je da ne postoji satnica koja je idealna za svakoga. Umjesto strogog pravila o večeri u određeno vrijeme, važnije je uskladiti obroke sa sopstvenim ritmom života i nastojati da se održava što redovniji raspored ishrane.
Izvor: Magazin Novosti
Foto: Getty images
