
Povjerenje je jedan od najvažnijih temelja svake ljubavne veze, ali šta se dešava kada jedan partner počne da krije informacije, izbjegava određena pitanja ili mijenja ponašanje? Iako nijedan pojedinačni znak ne može dokazati da neko laže, stručnjaci upozoravaju da određeni obrasci mogu ukazivati na probleme u odnosu.
Istraživanje Univerziteta u Kopenhagenu, objavljeno u junu 2026. godine, bavilo se različitim oblicima neiskrenosti među partnerima i njihovim posljedicama. Naučnici su analizirali tri studije koje su obuhvatile intervjue, ankete i svakodnevno praćenje ponašanja parova.
Jedno od istraživanja obuhvatilo je 656 učesnika iz Sjedinjenih Američkih Država, koji su opisivali situacije u kojima su bili neiskreni prema sadašnjem ili bivšem partneru.
Na osnovu rezultata izdvojeno je nekoliko obrazaca koji mogu narušiti povjerenje u vezi.
- Skrivanje važnih informacija
Prećutkivanje stvari koje bi mogle uticati na odnos jedan je od oblika neiskrenosti. To se može odnositi na finansije, kontakte sa drugim osobama, seksualni život ili aktivnosti o kojima partner ne želi da razgovara.
- Izbjegavanje neprijatnih pitanja
Kada osoba uporno izbjegava razgovore o određenim temama ili pokušava da promijeni temu svaki put kada se pokrene isto pitanje, to može izazvati nesigurnost i nepovjerenje.
- Mijenjanje priče o istom događaju
Nedosljednosti u objašnjenjima mogu izazvati sumnju, naročito kada se informacije o istom događaju vremenom mijenjaju. Ipak, to samo po sebi ne znači da osoba nešto skriva.
- Uzvraćanje neiskrenošću
Istraživači su izdvojili obrazac koji nazivaju začaranim krugom. Jedan partner reaguje na neiskrenost drugog tako što i sam počinje da skriva informacije ili govori neistine. Na taj način problem se produbljuje, a povjerenje postaje sve slabije.
- Nastavljanje laži kako bi se prikrila prethodna
Jedna neistina često zahtijeva dodatna objašnjenja i nove neistine kako bi se prikrila prvobitna situacija. Istraživači su opisali i obrazac u kojem osoba u početku osjeća uzbuđenje zbog skrivanja istine, ali se vremenom javljaju krivica i osjećaj stida.
Autorka istraživanja Rachele Mazzini sa Univerziteta u Kopenhagenu objašnjava da neiskrenost često izaziva sumnju i nepovjerenje, ali da njene posljedice zavise i od dinamike konkretnog odnosa.
Zanimljivo je da istraživanje nije pokazalo da je svako prećutkivanje nužno destruktivno. U pojedinim slučajevima, ljudi skrivaju informacije kako bi izbjegli nepotreban sukob ili povrijedili partnera, dok neke situacije u kojima se otkrije neiskrenost mogu postati povod da parovi konačno razgovaraju o problemima koje su dugo izbjegavali.
Istraživači, međutim, naglašavaju da je važno posmatrati širu dinamiku odnosa, a ne donositi zaključke na osnovu jednog postupka ili ponašanja.
Zato tajnovitost, izbjegavanje razgovora ili promjena ponašanja nijesu automatski dokaz prevare ili laganja, ali mogu biti razlog za otvoren razgovor o povjerenju i problemima u vezi.
Izvor: University of Copenhagen
Foto: Getty images
