Radnik u Crnoj Gori primaće 417 eura više nego zaposleni u Srbiji ako je ukupan trošak poslodavca isti, poručio je državni sekretar u Ministarstvu finansija Tarik Turković, upoređujući iznose neto zarada u regionu.
Turković je na društvenoj mreži X naveo da je prije primjene programa Evropa sad 1 poreski klin u Crnoj Gori iznosio oko 38 odsto, što je bilo približno na nivou Srbije i Hrvatske.
Objasnio je da poreski klin predstavlja ukupno poresko i doprinosno opterećenje rada, odnosno razliku između ukupnog iznosa koji poslodavac izdvaja za zaposlenog i neto zarade koju radnik dobija na račun.
Kako je naveo, kada ukupan mjesečni trošak poslodavca za jednog zaposlenog iznosi 1.300 eura, obračunata neto zarada u Crnoj Gori, prema Euro modelu, iznosi 1.237,90 eura. U Srbiji bi radnik za isti trošak poslodavca dobio 820,56 eura, dok bi u Hrvatskoj neto zarada iznosila 825,38 eura.
Prema Turkovićevoj računici, razlika u korist zaposlenog u Crnoj Gori iznosi oko 417 eura mjesečno u odnosu na Srbiju i približno 413 eura u odnosu na Hrvatsku. Na godišnjem nivou, to je oko 5.000 eura više nego u Srbiji.
Turković smatra da niže poresko i doprinosno opterećenje rada smanjuje motivaciju poslodavaca da izbjegavaju zakonske obaveze i rizikuju kazne zbog poreskih prekršaja.
„Kada su porezi i doprinosi na rad znatno niži, poslodavcu se manje isplati da ih izbjegava i ne rizikuje kazne za poreske prekršaje – jednostavno, svi radnici su osigurani“, naveo je državni sekretar.
Govoreći o programima Evropa sad 1, Evropa sad 2 i Euro modelu, Turković je istakao da je njihova suština povećanje neto zarada bez rasta ukupnog troška poslodavca. To se, kako je objasnio, postiže smanjenjem obaveza poslodavaca kroz niže doprinose za zdravstvo i penzijsko-invalidsko osiguranje, čije finansiranje preuzima država.
„Niže opterećenje rada + smanjenje sive ekonomije = veća neto zarada“, zaključio je Turković.
Evropa sad 1, Evropa sad 2 i Euro model 🚀 Prije primjene programa Evropa sad 1, poreski klin u Crnoj Gori bio je oko 38%, u približno istom rasponu kao u Srbiji i Hrvatskoj. Da ponovimo, poreski klin je ukupno poresko i doprinosno opterećenje rada: razlika između ukupnog troška poslodavca za zaposlenog i neto zarade koju zaposleni dobije na računu. Pogledajte šta se dešava kada je ukupan trošak poslodavca za jednog radnika 1.300 € kod nas i u regionu: U Crnoj Gori će nakon Euro modela dobijati 1.237,90 € neto Srbija: 820,56 € neto Hrvatska: 825,38 € neto Znači, ako poslodavac plaća ukupno jednog radnika 1.300 € mjesečno, taj radnik će u Crnoj Gori primati oko 417 € više nego u Srbiji i oko 413 € više nego u Hrvatskoj, to je na godišnjem nivou oko 5.000€. Kada su porezi i doprinosi na rad znatno niži, poslodavcu se manje isplati da ih izbjegava i ne rizikuje kazne za poreske prekršaje – jednostavno, svi radnici su osigurani. Suština Evrope sad 1, Evrope sad 2 i Euro modela jeste da se rast zarada ne finansira većim ukupnim troškom poslodavca, već rasterećenjem njegovih obaveza kroz smanjenje doprinosa za zdravstvo i PIO, čije finansiranje preuzima država. Niže opterećenje rada + smanjenje sive ekonomije = veća neto zarada. 🇲🇪🚀🇪🇺
— Tarik Turkovic (@TarikTurkovic4) October 10, 2026
Izvor: CdM