Potpredsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Dragan Bojović izjavio je za Newsmax Balkans da pitanje statusa srpskog jezika u Crnoj Gori treba riješiti prije nego što država postane članica Evropske unije.
Prema popisu iz 2023. godine, 41,1% stanovnika izjašnjava se kao Crnogorci, a 32,9% kao Srbi. Istovremeno, 36,2% građana navodi da govori crnogorskim, dok se 43,5% izjašnjava da govori srpskim jezikom. Prosrpske partije već više od decenije tvrde da srpski, kao najzastupljeniji u praksi, treba da dobije status službenog jezika, a ne samo jezika u službenoj upotrebi. Prema Ustavu Crne Gore službeni jezik je crnogorski, dok su srpski, bosanski, hrvatski i albanski u službenoj upotrebi.
Premijer Milojko Spajić ranije je poručio da se identitetske teme ne bi trebalo otvarati prije završetka procesa pristupanja EU, ali DNP ima suprotno mišljenje.
Bojović smatra da status jezika nije ideološko niti političko pitanje, već stvar činjenica i volje građana, navodeći da se „kroz sve popise jasno vidi da većina stanovništva govori srpskim jezikom“.
On ističe i da je jezička politika pitanje ljudskih i evropskih prava: „Ne možemo se pozivati na evropske konvencije, a istovremeno kršiti pravo najvećeg broja građana da koriste srpski jezik.“
Dodaje da srpski jezik, kao jezik većine, po prirodnom principu treba da bude službeni, kao što je slučaj u mnogim državama svijeta, naglašavajući da to ne ugrožava suverenitet Crne Gore.
Bojović takođe smatra da bi jezik većine u Crnoj Gori trebalo da postane i službeni jezik Evropske unije kada država postane članica. Na pitanje da li to pitanje treba otvoriti prije članstva, odgovorio je da je to neophodno.
Promjena Ustava zahtijeva dvotrećinsku većinu u parlamentu, a za pojedine odredbe, uključujući onu o službenom jeziku, potrebna je potvrda i na referendumu. Ipak, Bojović vjeruje da se mogu naći rješenja kroz dopune Ustava i politički dogovor, uz dovoljno dobre volje svih strana.
Izvor: Adria
Foto: Skupština CG
