Nedavno je Fond zdravstvenog osiguranja najavio značajno ažuriranje svojih propisa s ciljem rješavanja sve veće zabrinutosti zbog zloupotrebe bolovanja.
Prepoznajući potrebu promovisanja pravičnosti i smanjenja lažnih potraživanja, Fond je produžio rok tokom kojeg osiguranici mogu retroaktivno pokrenuti zahtjev za bolovanje sa tri dana na pet dana.
Ovo prilagođavanje ima za cilj da zaposlenima pruži veću fleksibilnost, a istovremeno opremi Fond boljim alatima za praćenje i provjeru legitimnih potraživanja.
Obrazloženje za ovu promjenu proizlazi iz uvjerenja da će duži retroaktivni period pomoći u smanjenju lažnih ili pretjeranih zahtjeva za bolovanje, koji su stalni problem na tržištu rada u zemlji. Omogućavajući osiguranicima dodatna dva dana za otvaranje bolovanja, Fond se nada da će pojednostaviti proces i podstaći preciznije izvještavanje. Ipak, ova mjera je samo dio šire strategije za borbu protiv zloupotrebe. Fond i dalje naglašava važnost uredne dokumentacije, navodeći da će se validnim smatrati samo bolovanje ovjereno hospitalizacijom ili određenim medicinskim procedurama.
Uprkos ovim regulatornim prilagodbama, pitanje zloupotrebe bolovanja ostaje zabrinutost mnogih poslodavaca. Predstavnici industrije, poput Unije poslodavaca, zalažu se za dalje mjere za pooštravanje kontrole odsustava zaposlenih. Među njihovim predlozima su skraćivanje perioda u kojem se isplaćuju naknade za bolovanje o trošku poslodavca sa 60 dana na kraće trajanje, te povećanje nadzora nad odsutnostima radnika kroz strožije revizije i procedure provjere. Poslodavci tvrde da trenutne politike ponekad omogućavaju zaposlenima da iskoriste sistem, što dovodi do nepotrebnih troškova i poremećaja u produktivnosti na radnom mjestu.
Prema nedavnim podacima, otprilike 15% radne snage je na bolovanju svakog mjeseca, što je brojka koja naglašava razmjere problema. Poslodavci su izvijestili da nisu svi izostanci opravdani, a neki zaposleni navodno koriste bolovanje kao rupu za produžavanje odmora, putovanja u inostranstvo ili izbjegavanje ljekarskih pregleda. Filip Lazović, predstavnik Unije poslodavaca, objasnio je da pojedini zaposleni namjerno prekidaju bolovanje kako bi zaobišli obavezne ljekarske komisije, često uz dokumentaciju poslodavca koja ukazuje na njihovo odsustvo u takvim periodima. Lazović je naglasio da ova nepoštena praksa ne samo da narušava integritet sistema zdravstvene zaštite i osiguranja, već dodatno opterećuje kompanije i kolege koji moraju da nadoknade odsutne radnike.
Finansijski uticaj zloupotrebe bolovanja je značajan. Prošle godine država je isplatila oko 9,5 miliona eura nadoknade bolovanja, što je značajan izdatak koji opterećuje javna sredstva. Dok je Fond zdravstvenog osiguranja uspio da smanji broj izgubljenih radnih dana za 20% u odnosu na prethodne godine, Crna Gora i dalje ima nesrećno priznanje da ima najveći broj dana bolovanja, te da je rekorder u Evropi. Ova realnost naglašava stalni izazov balansiranja prava zaposlenih sa potrebom da se spriječi eksploatacija sistema.
Izvor: RTCG
Foto: Pixabay
