Razlika između muškaraca i žena u pogledu dugovječnosti postoji vjekovima i ne očekuje se da nestane uskoro. Globalno, žene u prosjeku žive duže od muškaraca, a nova istraživanja sugerišu da je ključ ovog fenomena u genetici.
Studija objavljena u časopisu Science Advances ističe tzv. „heterogametnu teoriju pola“. Muškarci su heterogametni pol jer posjeduju različite polne hromozome – X i Y, dok žene imaju dva X hromozoma. Ta razlika čini muškarce osjetljivijima na štetne mutacije i bolesti, što doprinosi kraćem životnom vijeku.
X hromozomska kombinacija kod žena pruža dodatnu zaštitu – ako je jedan gen neispravan, drugi često neutralizuje štetu. S druge strane, Y hromozom sadrži duge ponavljajuće sekvence DNK koje mogu biti štetne i dodatno ugrožavaju zdravlje muškaraca.
Globalni prosjek životnog vijeka pokazuje da žene žive 73,8 godina, dok muškarci u prosjeku doživljavaju 68,4 godine. Ova razlika nije jedinstvena za ljude – kod većine sisara ženke su dugovječnije, dok kod ptica i insekata mužjaci često nadživljavaju ženke.
Pored genetike, faktori poput polne selekcije i roditeljskog staranja takođe utiču na životni vijek. Evolucijski pritisak doveo je do razvoja osobina kod mužjaka koje povećavaju reproduktivni uspjeh, ali mogu skratiti život. Ženke, kao primarni staratelji potomstva, evoluirale su da obezbijede dugotrajniji nadzor nad mladunčadi.
Čak i u kontrolisanim uslovima zooloških vrtova, gdje nema prirodnih prijetnji, ženke sisara u prosjeku nadživljavaju mužjake. Stručnjaci napominju da društveni i bihevioralni faktori takođe igraju ulogu, ali genetika i evolucija ostaju ključni.
Razlike u dugovječnosti muškaraca i žena duboko su ukorijenjene i prisutne kroz cijelu istoriju. Svjetska statistika i naučna istraživanja potvrđuju da žene imaju prednost u životnom vijeku zbog kombinacije genetskih, evolucijskih i bihevioralnih faktora.
Izvor: Borba
Foto: Unsplash
